U Predlogu zaključaka, koje je Portal Analitika imao na uvid navodi se da su javna preduzeća dužna da:
- U svojim opštim aktima utvrde najviši iznos zarade koji ne može biti za izvršnog direktora veći od dvije prosječne zarade u državi u prethodnoj godini, i da zarade zaposlenih u rangu nižem od izvršnog direktora -pomoćnika direktora, direktora sektora, savjetnika ne mogu biti veće od jedne i po prosječne zarade u državi za prethodnu godinu, piše u Zaključcima.
Od državnih preduzeća se traži da usklade zarade zaposlenih koji ne pripadaju menadžmentu, odnosno da se, shodno pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji, koeficijenti usklade sa rasponom koeficijenata u državnoj upravi imajući u vidu visinu prosječne zarade u državi sa jedne strane i visinu zarada rukovodećih lica sa druge strane.
Na taj način, državna preduzeća su dužna da izvrše racionalizaciju svih diskrecionih rashoda odnosno rashoda koji se odnose na službena putovanja, korišćenje službenih vozila, autorske honorare, konsultantske usluge i slično.
Nadalje, višak prihoda nad rashodima u iznosu od 70 odsto transferišu u Budžet Crne Gore u slučajevima gdje je država vlasnik 100 odsto odnosno iznos proporcionalan udjelu vlasništva gdje država ima manji udio, u roku od 30 dana od dana usvajanja ove Informacije.
U Zaključima se podsjeća da je Vlada Crne Gore je na sjednici od 25. aprila 2012. godine usvojila Informaciju o utvrđivanju najvišeg iznosa zarada rukovodećim licima u javnim ustanovama i preduzećima u kojima država ima većinsko vlasništvo. Zaključcima je utvrđen najviši iznos zarade za rukovodeća lica do tri prosječne zarade u državi a zaposlenima koji su u rangu nižem od izvršnog direktora do dvije i po prosječne zarade u državi.
Analizom podataka koje su preduzeća dostavila Ministarstvu finansija utvrđeno je da pomenute Zaključke Vlade nijesu ispoštovala sva preduzeća, da je kod većine izvršeno ograničenje zarada samo za izvršne direktore dok se zarade ostalih članova menadžmenta nijesu mijenjale kao i da su zarade rukovodećih kadrova i dalje značajno visoke u odnosu na prosječnu zaradu u državi.
- U cilju dalje racionalizacije potrošnje u državnim preduzećima, smanjenja gubitaka i povećanja dobiti neophodno je izvršiti smanjenje zarada i uskladiti ih sa prosječnim zaradama u državi, kaže se u Zaključcima i navodi da je upravo iz tog razloga odlučeno d adirektorska plata umjesto tri prosječne sada iznosi svega dvije prosječne.
Prema podacima iz finansijskih izvještaja za 2012. godinu ukupni troškovi poslovanja navedenih preduzeća i ustanova u 2012. godini iznosili su 353,79 miliona eura od čega se na troškove zaposlenih koji obuhvataju troškove zarada, naknada zarada i ostale lične rashode odnosi 112,90 miliona eura.
Analiza obuhvata 30 državnih preduzeća i bazira se na pojedinačnim godišnjim finansijskim izvještajima preduzeća odnosno iskazanim podacima iz bilansa stanja i bilansa uspjeha, kao i podacima koje su preduzeća dostavila na zahtjev Ministarstva finansija. Ovakav razvoj događaja, najavile su juče Dnevne novine. U Zaključcima se ne navodi koliko će biti novca ušteđeno ovim mjerama.
