„Prema svim najavama, ona će biti najbolja do sada kada je u pitanju i broj turista i noćenja“, rekao je Rađenović u intervjuu agenciji Mina-business.
Prema njegovim riječima, Opština Budva je u cilju što boljih priprema već započela aktivnosti, a iz Koordinacionog tijela kojeg čine najznačajniji subjekti u gradu, koji se svojom djelatnošću oslanjaju na turizam, imenovana je posebna radna grupa za pripremu i praćenje turističke sezone, na čelu sa potpredsjednikom Opštine Budva, Milanom Vučinićem.
„Njihov zadatak je da svakodnevno na terenu prate sve ono što bi moglo da olakša pripremu, poboljša kvalitet ili da otklone ono što bi moglo da ugrozi sezonu. Cilj svih turističkih radnika i svih zaposlenih u Opštini je da se gost u Budvi osjeća dobrodošao i da njegov boravak u našem gradu protekne što ljepše“, poručio je Rađenović.
Govoreći o mjerama protiv sive ekonomije, Rađenović je naveo da će ovo definitivno biti godina borbe protiv sive ekonomije.
„Osjećam da se državni i opštinski organi nalaze na prekretnici zaustavljanja ove negativnosti i reći ću da sam izuzetno zadovoljan urađenim na startu turističke sezone, jer nam je mudro postavljen cilj bio reagovati na samom početku“, kazao je Rađenović.
On je pohvalio rad kolega iz Komunalne policije, Uprave za inspekcijske poslove, Poreske uprave (PU), Uprave policije, koji su koordiniranim djelovanjem u periodu, kada je budvansku rivijeru posjećivalo i 15 hiljada turista dnevno održali red u postavljanju privremenih lokacija. To je povećalo stepen fiskalne odgovornosti i kod privrednika i građana.
Prema njegovim riječima, to je samo početak, a izazovi tek dolaze, zajedno sa sve većim brojem dolazaka u Budvu, što će možda privući neke koji nemaju namjeru da se bave poslovanjem, poštujući sve zakonske norme.
„Poručujem im da se takva privilegija ove sezone neće desiti u Budvi, jer ohrabreni učinjenim u prvim danima sezone osjetili smo i značajne efekte na lokalni budžet. Stoga smo odlučili da zajedno sa drugim državnim organima uvedemo sve vidove poslovanja u legalne tokove“, rekao je Rađenović.
On je podsjetio da je Opština Budva, zahvaljujući dobrim upravljanjem dugom, pažljivim planiranjem budžeta i racionalizaciji u svakom segmentu poslovanja, izašla iz finansijske krize.
„Opština Budva je imala precizan sanacioni program, koji je u sebi imao i niz veoma izazovnih mjera, usmjerenim u pravcu dobrog upravljanja dugom, pažljivim planiranjem budžeta, efikasnim radom na naplati lokalnih javnih prihoda i štednji, naročito izraženoj kada su tekući rashodi u pitanju, ali i svjesnom usporavanju sa investicijama u infrastrukturu“, precizirao je Rađenović.
Opština Budva je tokom prošle godine uspjela da vrati 55 miliona EUR neizmirenih obaveza.
„Uspjeli smo da značajno smanjimo dug i izađemo iz dugogodišnje finansijske krize i pored toga što je ukupan ekonomski ambijent u regionu i svijetu još nepovoljan“, rekao je Rađenović.
On je ocijenio da je, oslanjajući se na veoma dobar trend parametara koji oslikavaju turističku sezonu, Budva na dobrom putu konačnog ozdravljenja.
„Ovo pitanje cijenimo kao izuzetno važno, jer nijedna lokalna samouprava ne može očekivati napredak ukoliko nema stabilnosti u ambijentu u kojem se razvija i bez povjerenja građana u njene organe. Zato je isplata ličnih dohodaka, ali i stipendija najboljim studentima, staračkih nadoknada, socijalne pomoći najugroženijma na listi naših prioriteta“, objasnio je Rađenović.
Na pitanje da li će se trend redovnih isplata nastaviti i u narednom periodu, Rađenović je odgovorio da svi koji profesionalno i odgovorno rade mogu i ubuduće očekivati da će Opština redovno izmirivati sve obaveze.
„I dalje ćemo insistirati na smanjenju broja zaposlenih, kako u organima lokalne uprave, tako i u javnim preduzećima i ustanovama, ali i na dodatnom zapošljavanju stručnog kadra, koji nam je u pojedinim segmentima deficitaran“, kazao je Rađenović.
Opština Budva, kako je dodao, još ima značajna dugovanja iako je veći dio već vraćen.
„Jedan dio duga je reprogramiran čime smo dobili u vremenu, ali prema dosadašnjem iskustvu sve brzo dođe na naplatu", smatra Rađenović.
Budva, koja još slovi za jedan od najrazvijenijih crnogorskih gradova, taj epitet često mora da opravdava sopstvenim ulaganjima u kapitalne infrastrukturne objekte, što povlači velika finansijska sredstva.
"Sa druge strane, evropski fondovi ili Svjetska banka (SB) u velikom broju slučajeva smatraju da je ulaganje potrebnije siromašnijim krajevima Crne Gore, pa nas novac koji dolazi sa tih strana često zaobilazi", zaključio je Rađenović.
foto: novosti.rs
