Prve tri od devet milijardi eura iz Evropskog mehanizma za stabilnost (ESM) na Kipar stižu još ovog mjeseca. ESM je stalni fond za spašavanje eura, koji snosi najveći teret najnovijih mjera spašavanja. Kipar dobija još jednu milijardu od Međunarodnog monetarnog fonda, u koji uplaćuju i zemlje Evropske unije. Još šest do deset milijardi eura Kipar će prikupiti eksproprijacijom štediša, koji imaju više od 100.000 eura u određenim bankama. Rusija je Kipru smanjila kamate na kredite. Sveukupno, Kipru su potrebne 23 milijarde eura, a ESM je za sada obećao pomoć u trajanju od tri godine.
Evropska unija, pojedinačne države i Međunarodni monetarni fond obećali su Grčkoj 240 milijardi eura. Daleko najveći program pomoći stiže od EFSF, privremenog prethodnika stalnog fonda za spašavanje eura ESM. Od obećanih 142 milijarde EFSF je do sada isplatio 116, ostalo je dakle još 28 milijardi. Od pojedinačnih zemalja Grčka je dobila bilateralnih kredita u ukupnom iznosu od 53 milijarde eura. Međunarodni monetarni fond je do sada isplatio 20 milijardi. Od davalaca kredita iz privatnog sektora, Grčka je prikupila 107 milijardi eura, tako da je ukupna suma za spašavanje oko 350 milijardi eura. Sadašnji program za spašavanje finansiran je do kraja 2014. godine. Tek 2020. godine će Grčka svoje dugove smanjiti na nivo da će ih sama moći otplaćivati.
Krajem 2013. Irskoj ističe program za pomoć. Tada će ova zemlja ponovo moći da dobije kredite na financijskim tržištima. Od 85 milijardi eura potrebnih da se bivši „keltski tigar“ očisti svoj bankarski sektor, Irska je 17,5 milijardi eura sama prikupila (državne imovina i penzioni fondovi). Preostalih 67,5 milijardi dolazi iz fondova Zajednice svih država članica EU (22,5 milijardi), iz EFSF fonda za spašavanje od 17 država eurozone (12,8 milijardi), od Međunarodnog monetarnog fonda (20 milijardi) i kredit od Velike Britanije (3,8 milijardi).
Obzirom na broj stanovnika, Portugalu je potrebna najmanja pomoć od međunarodne zajednice. Kada se odobrenih 78 milijardi eura raspodjeli po glavi stanovnika to iznosi oko 7.000 eura po osobi. Poređenja radi, u Grčkoj je riječ od oko 30.000 eura po stanovniku. Portugal je do sada iskoristio nešto više od 60 milijardi eura iz programa za spašavanje, koji je ravnomjerno raspoređen između EFSF-a, Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda sa po 26 milijardi eura.
Za dokapitalizaciju banaka Španija je zatražila ukupno do 100 milijardi eura iz ESM-a. Novac ide manje-više direktno bankama, a ne u državni budžet, pa zato Španija ne mora sprovoditi oštre mjere štednje kao druge takozvane "programske zemlje" Irska, Portugal, Grčka i Kipar. Od raspoloživih 100 milijardi eura, Španija je preuzela oko 41 milijardu. Ako banke ne mogu vratiti pozajmljeni novac, vlada je dužna je da ga vrati zemljama davaocima, odnosno ostalim 16 članica eurozone.
Države koje primaju pomoć iz evropskog fonda za spašavanje više u njega ne uplaćuju. Njemačka garantuje 27 posto kredita, Francuska 20, a Italija 18 procenata. Do sada je iz fondova isplaćeno oko 205 milijardi eura - EFSF (155) i ESM (50). Šef spasilačkih fondova u Luksemburgu Klaus Regling je rekao da stalni fond ESM - čak i poslije plaćanja svih pomoći za Kipar – ima još oko 90 posto od svojih 500 milijardi.
ESM i sam uzima kredite na osnovu garancija vlastitog kapitala država članica, a zatim novac, pod povoljnim uslovima daje zemljama u krizi. Krediti ESM-a za Grčku dati su na rok do 30 godina. Hoće li novac ikada biti vraćen, i kako – to je pitanje.
I Mađarska, Rumunija i Letonija su dobile hitne kredite tokom finansijske krize. Te zemlje nisu članice eurozone i zbog toga su dobile pomoć direktno od Evropske unije ili Međunarodnog monetarnog fonda. Mađarska je već otplatila kredite u ukupnom iznosu od 14 milijardi eura. Letonija počinje s otplatom 4,5 milijardi eura sledeće godine. Rumunija treba da počne sa vraćanjem svojih ukupno 19 milijardi eura od 2015. godine.
