Izvršni direktor te nevladine organizacije (NVO) Dragan Koprivica kazao je da je poštovanje principa dobrog upravljanja u Crnoj Gori od ključnog značaja za stvaranje odgovornije i efikasnije državne uprave.
Prema njegovim riječima, kvalitetna implementacija tih principa omogućila bi efikasnije upravljanje resursima, povećanu odgovornost u svim segmentima društva i otvorenost institucija, ali i njihovo bolje povezivanje i komunikaciju sa građanima.
„Efikasnija i otvorenija uprava se kvalitetnije bori sa korupcijom, ali i rješava još značajan problem crnogorskog društva - povećava povjerenje građana u institucije, koje je sada na nezadovoljavajućem nivou“, kazao je Koprivica agenciji MINA.
On smatra da u Crnoj Gori ne postoji previše interesovanja za tu temu, kako kod stručne i šire javnosti, tako i kod državnih institucija, ali i većine medija koji se, u svom svakodnevnom radu, bave tim pitanjima.
„U javnosti se kao ključni problem u našem društvu s pravom postavlja korupcija, ali rješenja koja se nude često zapostavljaju jako važan ugao gledanja na problem - prevenciju i borbu protiv te pojave, uspostavljanjem sistema dobrog upravljanja u institucijama“, pojasnio je Koprivica.
To je, kako je naveo, bio glavni razlog da CDT pokrene projekat Dobro upravljanje – bolje institucije (Durbin), čiji je cilj mjerenje kvaliteta implementacije principa dobrog upravljanja u crnogorskim državnim institucijama.
Ta nevladina organizacija (NVO) odabrala je tri teme za koje su procijenili da su trenutno najznačajnije - otvorenost vladinih institucija, njihova odgovornost za kreiranje politika, donošenje odluka i mjerenje učinaka i vladini reformski kapaciteti.
Te tri teme su, kako je pojasnio Koprivica, pretvorene u tri dimenzije monitoringa, koje su u sebi sadržale blizu 100 indikatora za mjerenje učinaka, a sa prikupljanjem podataka počeli su u decembru prošle godine, nakon čega je uslijedila njihova detaljna analiza.
Istraživanje CDT-a ukazalo je na probleme u državnoj upravi u pogledu definisanja strateških ciljeva i mjerenja kvaliteta njihove realizacije, neuređenog sistema izvještavanja unutar izvršne vlasti, nedovoljnog korišćenja informacionih tehnologija i veoma niskog nivoa budžetske transparentnosti.
Analizom prikupljenih podataka došlo se do zaključka da Vlada zadovoljava 56 odsto postavljenih indikatora, ministarstva 58 odsto, a ostali organi državne uprave imaju oko 44 odsto.
Koprivica je kazao da je istraživanje pokazalo i da stanje dobrog upravljanja u crnogorskim institucijama ne zavisi od sistemskog pristupa države, već od stava prvog menadžera o značaju ovih pitanja.
CDT, kako je naveo, na osnovu istraživanja priprema dokument koji će sadržati ključne izazove dobrog upravljanja u Crnoj Gori, ali i preporuke za njihovo prevazilaženje.
„Želimo da, kroz partnerski odnos sa državnim institucijama, doprinesemo rješenju ovih problema i poboljšanju postojećeg stanja“, kazao je Koprivica i dodao da će dokument uskoro biti dostavljen institucijama, a nakon toga i medijima.
U CDT-u smatraju da je, generalno, u crnogorskim državnim institucijama neophodan sistemski pristup rješavanju tih pitanja.
„Potrebno je kreirati pravila i procedure koji su dio sistema državne uprave, kako bi implementacija principa dobrog upravljanja postala svakodnevna obaveza institucija, i ne bi zavisila od nivoa osviješćenosti rukovodilaca institucija o značaju ovih pitanja“, naveo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, za početak treba pristupiti reviziji postojećih propisa i dosadašnjih praksi.
Taj model se, kako je pojasnio, zasniva na jedinstvenom uređivanju cjelokupne materije koja se odnosi na državnu upravu.
„Zapravo bi se izvršila kodifikacija oblasti, tako što bi se svi postojeći propisi kojima se uređuje organizacija i rad državne uprave objedinili u jedan jedinstveni, uz preciznije uređivanje pojedinih pitanja“, naveo je Koprivica.
Iz CDT-a, između ostalog, predlažu i formiranje posebnog tijela koje bi se bavilo definisanjem strateških ciljeva i evaluacijom njihove ispunjenosti, a preporučuju i donošenje propisa koji bi precizirali obavezu sadržajnog i objektivnog izvještavanja prema Vladi.
U toj NVO smatraju i da je u što kraćem roku prevazići problem izuzetno niske budžetske transparentnosti.
„Godišnji budžet države puni se novcem poreskih obveznika, pa je od ključnog značaja da institucije vlasti pokažu građanima kako raspolažu njihovim novcem“, pojasnio je Koprivica.
Zbog toga je, kako je naveo, neophodno uspostaviti obavezu da državne institucije svoje budžete istaknu na internet stranicama, kao i da građanima objasne na koji način će biti potrošen njihov novac, odnosno koji kvalitet usluga mogu očekivati od države.
Analiza CDT-a pokazala je i da institucije ne treba da zapostavljaju korišćenje informacionih tehnologija (ICT) u svakodnevnom radu.
„Institucije moraju pratiti i primjenjivati inovacije koje se dešavaju u sektoru ICT i upotrebljavati ih kao najznačajnije sredstvo komunikacije sa građanima“, precizirao je Koprivica.
On je kazao da je, prije svega, neophodno da sve državne institucije imaju svoj veb sajt, a treba propisati i pravila i smjernice za njihovu izradu, sistematizaciju i ažuriranje.
U CDT-u smatraju da su otvorene i efikasne institucije potreba građanskog društva, a jača primjena standarda dobrog upravljanja svrstala bi Crnu Goru u red ozbiljno organizovanih i odgovornih društava, kojima su građani i njihov kvalitet života zaista prioritet.
„Izmjena postojećih pravila i dosadašnjih praksi mogla bi, u dobroj mjeri, unaprijediti dosadašnji sistem državne uprave, koji bi na funkcionalniji i produktivniji način mogao ispunjavati potrebe građana“, kazao je Koprivica.
