Ministar Branimir Gvozdenović i stalni koordinator Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Aleksandar Avanesov (na slici) predstavili su prvi Nacionalni izvještaj Crne Gore o klimatskim promjenama. Riječ je o izvještaju koji predstavlja dio obaveza zemlje nakon ratifikovanja Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama u junu 2006. godine.
“Najveće promjene temperature predviđaju se u periodu od 2070. do 2100. godine, kada će na sjeveru Crne Gore doći do povećanja temperature za 4,8 stepeni. Takođe, predviđa se i manja količina kiše za više od 90 odsto teritorije Crne Gore, čak i do 20 odsto u nekim oblastima“, rekao je Avanesov.
U tom periodu, dodao je, nivo Jadranskog mora biće viši za 35 centimetara. On je objasnio da su 1990. godine, emisije gasova sa efektom staklene bašte po glavi stanovnika bile 7,7 tona ugljendioksida, što, kako je dodao, Crnu Goru pozicionira među zemlje sa niskom emisijom u razvijenim zemljama, ali i zemljama regiona.
Kako je kazao, u skladu sa projekcijama, emisija gasova sa efektom staklene bašte, u poređenju sa 1990, uvećaće se za približno 40 odsto do 2025. godine.
“To će imati uticaj na sve sfere našeg života, uključujući i zdravstvo“, rekao je Avanesov.
Prema njegovim riječima, UNDP i Ministarstvo počeli su sa radom na mjerama ublažavanja koje će direktno uticati na energetske emisije, a trenutno rade na projektu vrijednom 4,15 miliona USD.
“Promjena klime će negativno uticati i na biodiverzitet, porast temperature i smanjenje vlažnosti, što će rezultirati gubitkom vrsta, posebno onih vezanih za slatkovodne ekosisteme, koje su mnogo osjetljivije na promjenu klime“, objasnio je Avanesov.