Ukotvljena pored velikog teretnog broda, petnaestak metara dugačka, svijetlo-plava brodica „Herkules“ ne skreće pogled prolaznika na barskoj rivi. Pažnju tek izaziva čudna naprava na zadnjem dijelu broda, podsjeća na neki veći kavez u kojem je smještena mašina; sa strane se vidi hvataljka, nalik mehaničkoj ruci.
- Dobro došli na Herkules - dočekuje nas neposredno i srdačno Džefri Rojal, direktor Fondacije RPM Nautical iz Floride. Amerikanac Džefri Rojal je svjetski poznati arheolog, a u Crnu Goru dolazi već četiri godine kao šef zajedničkog tima za istraživanje crnogorskog podmorja od Ulcinja do Tivta.Organizacija RPM Nautical, u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju i Centrom za obuku ronilaca Bijela, već četiri godine vrši istraživanje crnogorskog podmorja. Rezultati su, kažu stručnjaci, impozantni čak i za države sa mnogo većim priobalnim područjem - pronađeno je ukupno 10 antičkih lokaliteta i 12 modernih, od čega je ove godine otkriveno još jedno antičko nalazište.
Moć tehnike: Sva istraživanja ovog tipa izvode se sa američkog istraživačkog broda „Herkules“ a zahtjevan posao obavlja tim američkih i crnogorskih arheologa iz Centra za konzervaciju i arheologiju. Novinar Portala Analitika imao je priliku da se ukrca na „Herkules“ i iz prve ruke posmatra tok istraživanja arheoloških nalazišta na crnogorskom podmorju.
Ekipa je isplovila u ranim jutarnjim časovima na, kako se to kaže, dnevni program istraživanja. Iz Luke Bar krenuli smo na područje arheoloških nalazišta u širem rejonu između rta Skočiđevojka i Crnog Rta. Nakon sat plovidbe stigli smo do prvog lokaliteta, već prethodno markiranog. Čim se brod stacionairao, članovi američkog dijela posade počeli su da pripremaju ROV za uranjanje.
ROV je, kako nam je objašnjeno, specijalna mašina, automatizovana podvodna ronilica, koja posjeduje najsavremanije senzore, kamere i robotsku „ruku“ za izdvajanje predmeta sa morskog dna na dubinama do 100 metara. Trenutak kada se ta masivna mašina, viša od dva metra i teška skoro tonu, spušta sa krme broda u more, praćen je zaglušujućom bukom čekrka sa dizalice. Čitavom procedurom rukovodi petočlani američki tim.
Svaki podvodni poduhvat prenosi se „uživo“ na monitore koji se nalaze u posebnoj prostoriji kabine „Herkulesa“. Taj dio broda gdje su smješteni instrumenti podsjeća na naučnofantastične filmove - monitori, senzori, instrument tabla za upravljanje robotskom rukom, uređaji za rekognosciranje... Glavni zadatak ove specijalizovane ronilice je vađenje amfora sa potopljenih antičkih borodova, ali i ostalih arheoloških uzoraka sa dna mora.Istraživanje morskog dna sa uzbuđenjem smo posmatrali na posebnom ekranu u jednoj od prostorija broda, dok je susjednoj prostoriji američki tim upravljao pretraživanjem podvodnih lokaliteta, koristeći specijalno dizajnirane „džojstike“ na kontrolnim tablama.
Otkrivanje antičkih trgovačkih ruta: U rijetkim pauzama prekopavanja morskog dna razgovrali smo sa vođom istraživanja arheologom i direktorom RPM Nautical Džefom Rojalom.
- Neke od predmeta ćemo izvaditi u cilju daljih istraživanja; vjerujem da neki predmeti mogu da završe u muzeju, tako bi se pomogao razvoj turizma. Amfore koje su izvađene biće poslate u Centar za konzervaciju i arheologiju na Cetinju, a mali uzorci amfora idu na analizu u SAD i Englesku gdje ćemo - na osnovu analize materijala – moći da utvrdimo odakle su tačno došle amfore i moći ćemo da vam kažemo više detalja o njihovom sastavu i porijeklu – kazao je Rojal, objašnjavajući što se dešava sa predmetima izvađenim sa morskog dna.Iskusni areheolog ističe da je ključni cilj istraživanja sistematizacija mape priobalnog djela gdje je lokalizovan potopljeni kulturološki materijal, antički ali i ovaj novijeg doba.
- Tako će vaše ministarstvo kulture moći da zaštiti predmete kulturne baštine i da osigura da nikakva šteta neće biti nanijeta; da ga na taj način sačuva za neke buduće generacije naučnika. Istražujemo lokalitete iz prošle godine i jedan koji smo našli ove godine, sve u namjeri da bolje razumijemo vrstu keramike koju su prevozili antički brodovi – rekao je Rojal. On napominje da su, od kada je počelo da se istražuje crnogorsko podmorje, otkrivene nove trgovačke rute antičkih vremena.- Rimski brodovi imaju amfore koje su pravljene i punjene vinom na mjestu današnje Hrvatske i kretale su se prema današnjoj Italiji, Albaniji i zapadnom mediteranu. Grčki brodovi koje smo našli nosili su materijal iz Korinta i kretali se prema sjeveru, a do sada nijesmo znali da trgovački putevi dosežu ova područja. U tome je značaj ovih istraživanja – rekao je Direktor RPM Nautical.
Neprocjenjivo blago iz davnine: Ove godine, sa starih lokaliteta ali i sa noovotkrivenog, izvađene su četiri čitave amfore, sve iz perioda drugog vijeka prije nove ere. Uz njih pronađeno je i iz mora izvučeno više ostataka polomljenih amfora, najverovatnije iz istog perioda.
Amfore su u antičkom periodu služile da se u njima prenose razne vrste robe - vino, ulje, šećer... Danas predstavljaju neprocjenjivo arheološko i kulturno blago, na osnovu kojeg se može saznati više detalja o istoriji i načinu života drevnih naroda. Istraživači ističu da je vađenje amfora i drugih mredmeta sa morskog dna veoma delikatan posao, da zahtijeva veliku pažnju, strpljivost jer je potrebno paziti da ne dođe do oštećenja prilikom izrona. Tokom dana je posada „Herkulesa“ izvadila dvije prilično dobro očuvane amfore, kao i još nekoliko fragmenata.
Pošto su članovi crnogorskog i američkog tima sumirali rezultate na prvom lokalitetu krenulo se na istraživanje sledećeg, udaljenog pet minuta od prvog nalazišta.
Vršilac dužnosti Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Đorđije Vušurović, koji je bio u crnogorskom timu na „Herkulesu“, rekao je da je prethodne tri godine registrovan 21 podvodni arheološki lokalitet, a da je ove godine, za sada, pronađeno još jedno nalazište. Izvađeni predmeti iz podmorja se, kako navodi, godinu dana u Centru za konzervaciju i arheologiju podvrgavaju ispitivanju i konzervatorskom tretmanu.- Nakon isteka tog perioda Ministarstvo kulture određuje kojem subjektu se dodjeljuje na čuvanje ili prezentaciju. Četiri amfore iz ranijih istraživanja dodjeljene su bivšem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture. Dvije su konzervatorski tretirane u Kotoru a dvije na Cetinju. Ovima na Cetinju je već završen konzervatorski tretman, a dvije u Kotoru će biti završene do kraja godine, objašnjava Vušurović.
Crno tržište i preprodavci: Pored toga što antičke amfore imaju veliku kulturnu i arheološku vrijednost, veoma su cijenjene na crnom tržištu antičkih predmeta. Kako mi je objašnjeno, postoje preprodavci antičkih predmeta koji prate istraživačke brodove i uzimaju koordinate podvodnih arheoloških nalazišta da bi zatim dolazili i vadili amfore koje će kasnije preprodati na crnom tržištu. Cijena jedne može da dostigne i više hiljada eura u Crnoj Gori; u inostranstvu mnog više.
Stoga nije ni čudo što je među članovima posade uzbunu izazvao mali „ribarski bord“ koji se približavao „Herkulesu“, za koga se sumnjalo da uzima koordinate nalzišta putem GPS-a. Iako je na poziv sa broda pomorska patrola policije ubrzo došla, nije mogla da uradi mnogo, jer takvi brodovi ne vrše nikakve ilegalne aktivnosti. Posle kraćeg razgovora sa članovima posade „Herkulesa“, uzimanja podataka tročlana patrola je otišla.
Direktor Regionalnog centra za obuku ronilaca iz Bijele Vesko Mijajlović rekao je da ronioci tog udruženja strogo čuvaju dubine na koje zaranjaju u potrazi za arheološkim nalazištima. Apelovao je da ne govorimo o dubinama zaranjanja. On ističe da su i ronioci tog centra aktivno angažovani na istraživanju.- Spuštiće se na velike dubine tako da ćemo snimiti sve lokalitete. Za spuštnje na te dubine potrebna je specijalna oprema, specijalna mješavina gasova trimiks, a potrebno je da profesionalni ronioci pohađaju obuku od 3 do 5 godina da bi bio u mogućnosti da zaroni na te dubine – kazao je Mijajlović za Portal Analitika.
Treba naglasiti da je projekat podvodnog istraživanja u Crnoj Gori počeo 2008. godine, i da su upravo iz Regionalnog centra za ronioce u Bijeloj prvi stupili u kontakt sa direktorom RPM fondacije na Floridi.
- To je bilo vrijeme kada su naši ronioci bili na obuci u SAD za specijalne akcije na moru. Tada je krenula ideja da se angažuje jedna takva organizacija koja radi na Malti, jugu Italije, jugu Španije, grčkoj i Albaniji a ove godine i u Hrvatskoj – rekao je Mijajlović.
Prilika za „lijepu budućnost“ kulture i turizma: Svi koji su na neki način uključeni u ova istraživanja saglasni su da Crnu Goru čeka lijepa budućnost kada je u pitanju podvodno istraživanje. Naravno, ukoliko se prethodno zaštiti naše podmorsko blago.
Pronađeni arheološki lokaliteti pored toga što imaju neprocjenjivu kulturnu i naučnu vrijednost sigurno će povećati broj turista koji su zainteresovani za takozvani podvodni turizam. Korist od angažovanja Fondacije RPM Nautical iz Floride za našu zemlju je višestruka, a kako su naveli sagovornici Portala Analitika, istraživanja su tek na početku i ostalo je da se ispita još dvije trećine potencijalinih podvodnih arheoloških nalazišta.
Tako je Crna Gora - zahvaljujući entuzijazmu ljudi Centra za konzervaciju i arheologiju i Regionalnog centra za obuku ronilaca u Bijeloj, a uz tehničku podršku renomirane Fondacije RPM Nautic - dospjela na svjetsku mapu podvodnih nalazišta i antičkih trgovačkih ruta.
Koliko će to koristi donijeti državi i koliko ćemo biti kadri da iskoristimo veliki, kako kulturološki tako i turistički, potencijal ovih arheoloških otkrića, pokazaće vrijeme.
Balša KNEŽEVIĆ
