Turistička sezona prošle, 2009. godine, u Crnoj Gori bila je prema zvaničnim ocjenama - loša kao i svuda u svijetu, posljedica svjetske ekonomske krize. Ni ovo ljeto ne pokazuje znake oporavka. Urađene prognoze govore o „nivou istom od prošle godine“, mada je broj turista i dalje ispod prošlogodišnjeg nivoa i očekivanja.
Da turistička Crna Gora ima problem u određivanju državne strategije u turizmu potvrđuju i riječi eksperta - profesora Rada Ratkovića. Aktuelni dekan Fakulteta za internacionalni hotelski i turistički menadžment u Miločeru za Portal Analitika to ilustruje jednostavnim, narodnim riječima: „kako smo sijali, tako ćemo požnjeti”.
- Već dvije decenije puštamo na volju nekontrolisanom i neodrživom razvoju, koji je rezultirao velikim viškom vikend-stanova i kuća, a manjkom hotela. Na takvoj patogenoj strukturi smještajnih kapaciteta, razvila se isto takva struktura turističke tražnje, čiji pretežan dio čine vlasnici i ilegalni prodavci takozvanog „privatnog“ smještaja, sa nesnosnom koncentracijom posjete u kratkom špicu sezone.
Ratković smatra da su ocjene o izjednačenosti turističkog prometa u 2009. i 2010. godini realne i objašnjava zbog čega: „ Pokazatelji turističkog prometa će biti približni prošlogodišnjim, makar u zvaničnoj verziji. Turistički poslenici će biti pritisnuti još većom nerentabilnošću i nelikvidnošću, a zaposleni još nižim realnim platama. Ipak, mnogi će sve to nastojati da prikažu kao još jedan u nizu uspjeha“.
Sezona „uslovnog refleksa“: Ratković za Portal Analitika kaže da je poziv gostima iz regiona da jeftino ljetuju u Crnoj Gori samo odgovor na aktuelnu sliku turista koji borave u našoj „divljoj ljepoti“.
- Sjećam se da su mnogi, reklamirajući svoj doprinos „novom turizmu Crne Gore“, željeli da se prikažu u boljem svijetlu, pa su propagirali i obećavali nepostojeći „elitni“ turizam, i to u zemlji sa zabrinjavajućom disproporcijom u strukturi smještajnih kapaciteta i zahuktalom izgradnjom kvazi-turističkih struktura u kvalitetnim turističkim zonama – kaže Ratković i dodaje da je sadašnja promotivna kampanja više „uslovni refleks“, a manje „zaokret u strategiji“, zbog mogućeg još većeg pada ionako malog broja turista iz zemalja Evropske unije i Rusije.
Međutim, Ratković takođe podsjeća da se ni u jednom strateškom dokumentu, uključujući Master plan iz 2001. i revidirani iz 2008. godine, „ne zagovaraju besmislice tipa „elitni turizam“.
- Strateška je orjentacija da se Crne Gora razvije u visokokvalitetnu destinaciju održivog turizma, što nije sporno. Sporni su, međutim, dosadašnji razvojni tokovi, koji Crnu Goru prije vode u destinaciju prenatrpanu nekretninama i stanovima za izdavanje i ljetovanje, nego u poželjnu destinaciju kvalitetnog održivog turizma.
Hoteli kao (neostvarena) vizija: Nedavni pozitivan iskorak Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine - čiji je ministar Branimir Gvozdenović izjavio da će hoteli od sada biti prioritet u urbanističkim dokumentima i izgradnji u odnosu na stanove na atraktivnim turističkim lokacijama - dr Ratković ocjenjuje kao dobar, ali – prilično zakasnio. Zato izražava bojazan da bi sve to, kao i obično, moglo ostati samo deklaracija.
- Da bi to opredjeljenje zaživjelo, nužne su jasne mjere urbanističke i poreske politike, kao i velika odgovornost nadležnih državnih organa da bi se propisi dosljedno sprovodili. To je nešto što još ne vidimo, ali čemu se nadamo. Želio bih da vidim brojne domaće i inostrane investitore koji neće uslovljavati svoja namjeravana ulaganja u hotele i rekreativne objekte prethodnim odobrenjem izgradnje na stotine hiljada kvadratnih metara stambenog prostora na najkvalitetnijim turističkim lokacijama – pojašnjava dugogodišnji direktor nekada renomiranog hotelsko-turističkog preduzeća „Montenegroturist“ iz Budve.
Ratković navodi primjer, koji je nedavno pročitao u štampi, da je investitor tražio ucrtavanje oko 5.000 stanova, od kojih očekuje obrt od oko milijardu eura.
- Tek onda će, kaže, graditi “elitne” hotele i rekreativne parkove. Pitam se koja bi mu to turistička zemlja na svijetu dozvolila?
Ni kadra ni novca za njihove plate: Nedostatak hotela nije jedini problem koji pritiska crnogorski turizam. Ratković, dugogodišnji profesor na fakultetima za turizam i hotelijerstvo, a danas dekan crnogorskog fakulteta kanadskog koledža „Algonquin“, podsjeća da prema državnoj Strategiji razvoja ljudskih resursa čak 84 odsto radnih mjesta u turizmu je upravo u uslužnom dijelu.
- Kod nas je, na žalost, na svim nivoima obarazovanja popularno samo onih 16 odsto radnih mjesta, gdje imamo hiperprodukciju kadra. Deficitarna radna mjesta privremeno se pokrivaju nerezidentima, što, svakako, nije dugoročno ni ekonomski i socijalno isplativo riješenje, kaže Ratković i dodaje da isti slučaj i sa kadrom na menadžerskim poslovima u turizmu.
No, izostaju i visoke zarade koje se uvijek povezuju sa takvim radnim mjestima, jer Crna Gora još nije na zadovoljavajući način predstavila, podsjeća Ratković, na tržištu evropskih zemalja čiji stanovnici imaju veću platežnu moć i putuju tokom cijele godine, emitivnim liderima poput Njemačke, Velike Britanije, skadinavskih zemlja.
Dogovor sve rješava: Ratković nije optimista za ono što se trenutno dešava u crnogorskom turizmu i ističe da će uz „status quo“ problemi samo „nastaviti da bujaju“.
- Njihovo negiranje ili zanemarivanje, uz izostanak kompetentnog i konstruktuvnog dijaloga, i načinu njihovog rješavanja, samo će imati karakter dodatnog dolivanja ulja na vatru. Nadam se da će uskoro doći do neophodnog javnog dijaloga o gorućim problemima našeg turizma, među legitimnim sagovornicima koji se međusobno uvažavaju, a ne diskvalifikuju.
A o tome šta treba „posijati“ da bismo konačno „požnjeli“ i uspjehe, Ratković kaže:
- Potrebna je sinhronizovana turistička sjetva na planu rekonstrukcije i povećanja hotelskog smještaja, „devašarizacije“ turističkih mjesta, moderne i primijenjene turističke edukacije, prilagođavanja onoga što nudimo turistima iz Evropske unije njihovim zahtjevima, neuporedivo veća promocija i način prodaje turističke ponude, kao i novi pogled na upravljanje destinacijom. Tada će turistička žetva biti mnogo veća, kvalitetnija i stabilnija – zaključuje Ratković.
Kristina Jerkov
