Ljetnja turistička sezona je “na pragu”. Uoči sezone turistički privrednici suočavaju se s nedostakom radne snage, radovi se izvode na brojnim putnim pravcima, pa posjetiocima treba dosta strpeljanja da dođu do željene destinacije.
O tome kakva je predsezona, sa kojim izazovima se suočava crnogorska turistička privreda i na koji način je poboljšati, razgovarali smo sa turizmologom i profesorom na Fakultetu za ekonomiju i biznis Ivom Županovićem.
Kada je riječ o podacima vezanim za predsezonu, on podsjeća da od 2018. nemamo podatke o privatnom smještaju na mjesečnom nivou što, kako kaež, znatno otežava dalju projekciju i otklanjanje eventualnih anomalija.
“Imamo neformalne podatke koji se baziraju na projekcijama turističkih organizacija vezano za broj gostiju u privatnom i neformalnom smještaju gdje nije definisana jasna metodologija. Dakle, da bismo iznosili adekvatne projekcije potrebno je da imamo relevantne statističke podatke, što u ovom trenutku nemamo.Više puta sam ponovio da u susjedstvu postoji aplikacija e-visitor koja olakšava sagledavanje kvantitativnih pokazatelja svima, počev od turističkog establišmenta do poreskih organa”, pojašnjava Županović.
Sagovornik Analitike smatra da je napravljen pomak kada je u pitanju direktni i digitalni marketing lokalnih turističkih organizacija i NTO, kao i u smislu vazdušnog saobraćaja, gdje je, kaže, prisutna povezanost sa četrdesetak zemalja.
Sve ovo, kako dodaje, treba iskoristiti prvenstveno za organizovani turistički promet, jer je prošle godine u ovom segmentu dominirao partikularan turistički promet.
Pad dolazaka turista sa brojnih tržišta
U prošloj godini dominirali su gosti iz zemalja iz regiona. Zbog rata u Ukrajini Crna Gora ostala je bez tržišta Ukrajine, Rusije i Bjelorusije odakle je dolazio veliki broj gostiju.
Županovića smo pitali i sa kojeg tržišta možemo nadomjestiti taj nedostatak ove godine, odnosno kako to učiniti ako uzmemo u obzir da nemamo najbolje avio veze sa svjetskim metropolama.
“Ovdje bih razdvojio učinak u domenu turističkih dolazaka u 2022. kada je u pitanju kolektivni smještaj, odnosno hoteli i privatan smještaj. Kada je u pitanju hotelski smještaj smatram da smo imali veoma solidnu sezonu, svega devet odsto ispod nivoa 2019, gdje smo gep sa pomenutih tržišta kompenzovali rastom dolazaka iz regiona (Srbija, BiH, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija), baltičkih zemalja i Izraela, ali i rastom broja dolazaka sa domaćeg tržišta”, kaže Županović.
Sagovornik Portala Analitika ističe da ne treba zaboraviti da smo pored tržišta koja smo već naveli imali i ogroman pad broja dolazaka turista iz Kine, te je, kako kaže, navedeni rezultat u tom kontekstu i značajnjiji.
“Kada je hotelski smještaj u pitanju, veliki razvojni prostor vidim u domenu skandinavskih tržišta, tržišta Zapadne Evrope, kao i Poljske, jer je kvantum gostiju sa pomenutih tržišta bio ispod nivoa 2019”, pojašnjava Županović.
S druge strane, kako navodi, pad u privatnom smještaju iznosio je 26 odsto.
“Pored pada dolazaka sa tržišta koje ste naveli, imali smo značajan pad sa tržišta regiona, dakle opozitan trend u odnosu na hotelski smještaj, što negdje indicira da cjenovna i marketinška politika u tom segmentu nije bila adekvatno targetirana. Stoga, mislim da ovom segmentu treba više pažnje posvetiti ove godine u smislu bolje izbalansirane cjenovne politke, ali i raditi na ukrupnjavanju i transformaciji privatnog smještaja, što će povećati vizibilnost istog, a smanjiti njihove ukupne troškove”, ističe Županović.
Relaksacija korona mjera uticaće na turističke tokove
Budući da je Svjetska zdravstvena organizacija donijela odluku da ukine vanrednu situacija uvedenu zbog pandemije kovida to će, kako pojašnjava naš sagovornik, uticati i na turizam.
“Sigurno da će relaksacija mjera uticati na globalne turističke tokove i na olakšano kretanje turističkih konzumenata. Ono što je pandemija koronavirusa dodatno istakla kada su u pitanju sve zemlje koje se oslanjaju na prihode od turizma, jeste to da su visoko vulnerabilne kada je u pitanju prihod ovog tipa, pogotovo dominatno avio-destinacije, kao što je naša zemlja. Stoga smatram da već sada moramo imati dokument koji bi definisao pravce djelovanja kriznog menadžmenta u turističkom sistemu u navedenim situacijama, a na bazi iskustava koje smo absorbovali tokom pomenute pandemije”, pojašnjava Županović.
Poskupljenje samo kada prati kvalitet
Kada je riječ o odnosu cijena i kvaliteta, naš sagovornik ističe da eventualna poskupljenja moraju pratiti kvalitet ponuđenog turističkog proizvoda ili usluge.
“Prošle godine sam apelovao, a i ove to činim još od decembra, da do povećanja cijena mora doći isključivo onamo gdje je podignut kvalitet usluga ili pak gdje su pojedinačni inputi toliko uticali na finalnu cijenu da je to neizbježno. Pogotovo uvažavajući projekcije MMF-a iz aprila 2023. godine, kada je u pitanju usporeni ekonomski rast u eurozoni od svega 0,8%, ali i dalje prisutnu inflaciju od 5,3 odsto”, kaže Županović
Pritom, kako dodaje, treba imati u vidu da eventualno povećanje troškova ne bi trebalo u potpunosti preliti na krajnjeg konzumenta.
“Na osnovu zvaničnih podataka, vidimo da je inflacija u Crnoj Gori u period od 1. januara do 30. aprila ove godine 0,4% (kumulativno, april ove godine u odnosu na prošlu 8,6%, Jan-April 2023. godine versus Jan-April 2022 12,5%). Dakle, ne vidim osnov za nekim značajnim promjenama u ulaznim inputima, pogotovu što cijena električne energije nije povećavana”, napominje Županović.
Naš sagovornik ističe da je posebno važna uloga domicilnog stanovništva.
“Turizam je inkluzivna djelatnost i domicilno stanovništvo mora biti kooptirano po svakom osnovu, i u kontekstu radnog kontigenta, ali u domenu konzumiranja ugostiteljskih i drugih usluga u turizmu. Stoga je neophodno putem određenih gradskih lojaliti kartica ili sličnim programom omogućiti i domicilnom stanovništvu participaciju po ovom osnovu, a u skladu sa platežnim mogućnostima istog”, dodaje Županović.
Proširiti turističku ponudu
Turistička ponuda se, ukazuje on, može proširiti kombinacijom marketinških alata kada je turizam događaja ili manifestacija u pitanju i daljim radom na turističkoj infrastrukturi kada je u pitanju sportski i MICE turizam.
Kako kaže, pored smještajnih kapaciteta paralelno je potrebno razvijati sportsku infrastrukturu za međunarodna takmičenja, ali i u okviru hotelskih sadržaja razvijati adekvatne kongresne dvorane.
“Pored toga, smatram da je potrebno izgraditi i kongresni centar, tu prije svega mislim na Podgoricu, koji bi bio fundament razvoja ovog vida turizma. Takođe, smatram da u dovoljnoj mjeri nisu uvezana zaleđa primorskih gradova sa samim obalnim područjem, gdje se može ne samo proširiti turistička ponuda, već omogućiti i razvoj lokalnog preduzetništva u smislu plasmana lokalnih autentičnih proizvoda”, kaže sagovornik Analitike.
U ovom smislu, kako dodaje, potrebno je značajno poboljšati infrastrukturu kada su u pitanju pješačke staze i vidikovci, jer taj segment, prema njegovim riječima, ni približno nismo valorizovali u odnosu na mogućnosti.
“Naposljetku, mišljenja sam da se mora značajno unaprijediti infrastruktura kada su u pitanju osobe sa invalidititetom, tu ne mislim samo na turističke sadržaje, već i na kompletnu logistiku, poput parkinga, prilaza odredjenim institucijama, trgovinama, itd”, zaključuje Županović.
