Zogović je rekao da očekuje da Vlada podrži tu inicijativu uvažavajući njen značaj i kompatibilnost sa evropskim pravnim standardima.
„Kao i u utemeljenost na rezultatima tri posljednja popisa stanovništva i njen pomiriteljski karakter kroz uklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori“, naveo je Zogović.
On je podsjetio da, prema Ustavu, predlog za promjene najvišeg pravnog akta može predložiti predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika.
„Ne očekujemo da se na prvoj sjednici usvoji tekst ustavnih promjena ili dopuna Ustava, nego da se izrazi politička spremnost da se kroz složen ustavni proces dođe do predloga i rješenja koji bi nakon toga normirao srpski kao službeni jezik“, kaže se u saopštenju.
Zogović je rekao da ne smatra da su za to potrebne 3/5 na referendumu.
„I ne smatram da za to treba čekati ulazak u Evropsku uniju (EU). Zagovornici te politike žele ne samo da spriječe normiranje srpskog kao službenog, nego i gaje nade da će vremenom crnogorski jezik postati među građanima zastupljeniji od srpskog“, naveo je Zogović.
On je kazao da, ako bi Vlada prihvatila njihovu inicijativu, znaju da za to treba vrijeme, ali da im odugovlačenje nije prihvatljivo.
„Za razliku od procedure promjene Ustava za pitanje dvojnog državljanstva i uvođenju trobojke kao narodne zastave u upotrebi i isticanju, potreban je 41 glas u parlamentu, a ova parlamentarna većina ima 52 poslanika“, rekao je Zogović.
Kako je naveo, ako postoji politička volja, ovo se može vrlo brzo riješiti.
„Inicijativu podnosimo Vladi zato što Vlada sama može da predloži ustavne promjene, a prihvatanjem inicijative šalje se poruka da postoji spremnost za otvaranje dijaloga na ove teme i dobra volja da se ova pitanja riješe“, kaže se u saopštenju.
Prema riječima Zogovića, diskriminacija nije dio evropskih vrijednosti.
„Kako neko ko kaže da je protiv inicijative da srpski jezik bude službeni, ako njime govori većina stanovništva, može reći da se zalaže za evropske vrijednosti i da je za demokratski uređeno društvo“, pitao je Zogović.
Kako je kazao, ko god je protiv ove inicijative, taj je i protiv EU vrijednosti i prakse u evropskim zemljama. Zogović je rekao da je EU zasnovana na vrijednostima koje uključuju jednakost, nediskriminaciju i posebno poštovanje temeljinih prava i sloboda.
„Evropski standard nije “jedan jezik – jedna država”, nego inkluzija i poštovanje realne jezičke slike društva“, naveo je Zogović.
On je kazao da je, na osnovu rezultata tri posljednja popisa stanovništva u Crnoj Gori, utvrđeno da se najveći procenat građana izjasnio da govori srpskim jezikom.
„Uprkos toj objektivnoj, statistički potvrđenoj i demokratski izraženoj činjenici, srpski jezik nema status službenog jezika“, rekao je Zogović.
Kako je naveo, povelja EU o osnovnim pravima izričito zabranjuje svaku diskriminaciju po osnovu jezika. Zogović je dodao da, iako se Povelja EU formalno neposredno primenjuje na države članice, ona predstavlja obavezujući standard za države kandidate u okviru procesa pristupanja.
„Evropska praksa pokazuje da pluralizam službenih jezika predstavlja pravilo, a ne izuzetak, naročito u državama sa složenom jezičkom strukturom“, kazao je Zogović.
Kako je rekao, Belgija ima više službenih jezika upravo radi institucionalnog odraza stvarne jezičke realnosti.
„Finska priznaje švedski kao službeni jezik, iako ga govori manjina – čime se dodatno potvrđuje da je evropski standard inkluzija, a ne isključenje. Švajcarska, iako nije članica EU, često se uzima kao referentni evropski model jezičke ravnoteže“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da inicijativa da srpski jezik dobije status službenog jezika u Crnoj Gori ne ugrožava nijedan drugi jezik, ne umanjuje postojeća prava bilo koje zajednice, već da ima za cilj otklanjanje normativne neravnoteže i uspostavljanje sistema koji odražava demokratski izraženu volju građana.
„Davanje službenog statusa jeziku kojim govori najveći broj građana ne bi predstavljalo odstupanje od evropskih vrijednosti, već njihovu dosljednu i vjerodostojnu primjenu u skladu sa demokratskim principima“, rekao je Zogović.
Kako je kazao, vraćanjem istorijske trobojke kao narodne zastave u upotrebi i isticanju ni na jedan način se ne dovodi u pitanje postojeća državna zastava, ne ugrožava ustavni poredak, ne isključuje nijedan identitet, već ima za cilj institucionalno priznanje istoriskog kontinuiteta i identitetskog pluralizma. Prema riječima Zogovića, takvo rješenje ne bi prestavljalo povratak u prošlost, već evropski standardizovan način očuvanja istorijskog kontinuiteta, društvene ravnoteže i jednakosti građana.
„Aktuelni crnogorski zakonodavni okvir nije u skladu sa međunarodnim standardima, u prvom redu sa dokumentima Savjeta Evrope, praksom Venecijanske komisije i Evropskog suda u Strazburu u pogledu pitanja dvojnog državljanstva“, ocijenio je Zogović.
Kako je kazao, usaglašavanje Crne Gore sa preovlađujućim politikom država članica EU po ovim pitanjima je posebno značajno zbog procesa EU integracija, imajući u vidu da, kada Crna Gora postane članica EU, to će i te kako imati svog uticaja na stopu fluktuacije stanovništva.
„Zbog toga potrebno je blagovremeno usaglašavati nacionalno zakonodavstvo u skladu sa preporukama međunarodnih tijela i institucija EU, kako momentom pristupanja ne bi postalo očigledno da crnogorski zakonodavni okvir u pogledu državljanstva ima određenih znatnih nekompatibilnosti sa načelima pluralizma, jednakosti građana, građanske države i demokratskog društva“, naveo je Zogović.
Prema njegovim riječima, odnos prema njihovoj inicijativi daće najbolji odgovor na pitanjeda li je Crna Gora suštinski prihvatila evropske vrijednosti i standarde i da li je spremna da ih implementira.
