Ustavni sud, smatra Zogović, treba da preispita sve relevantne aspekte: pravnu sigurnost, povratno dejstvo, jednakost pred zakonom, kao i dejstvo ranijih upravnih odluka i granice ovlašćenja Vlade.
„Posebno treba imati u vidu šta je stvarna namjera zakonopisca i da li je pomenuta zakonodavna inicijativa pokrenuta radi legalizacije političkom hajdučijom nezakonito postavljene ploče u Morinju, na kojoj piše: „Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991. – 18. 8. 1992.) za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi.” Neophodno je podsjetiti da je tadašnja Uprava za inspekcijske poslove vodila postupak koji je pravosnažno okončan i da se uklanjanje nezakonito postavljene table mora izvršiti. Rješenje inspektorke za zaštitu kulturnih dobara je pravosnažno, konačno i izvršno. Takvo rješenje ne bi smio niko mijenjati niti preinačavati jer je prošlo sve zakonom predviđene instance. Inspektorka je naložila uklanjanje nezakonito postavljene ploče. Neprihvatljiva je zamisao rušenja pravnog poretka na način da se promjena zakona odnosi na pravosnažno okončane postupke. Umjesto ispitivanja odgovornosti onih koji su kršili zakon, intencija je legalizacija nezakonitosti i razaranje pravnog sistema“, poručuje.
0Postoje mnogobrojni osnovani razlozi zbog kojih, ističe on, Ustavni sud treba da ispita ustavnost i zakonitost ovog akta ako on stupi na snagu.
„Neophodno je ispitati saglasnost člana 16a navedenog zakona sa načelom vladavine prava, načelom jednakosti, zabranom diskriminacije, zabranom povratnog dejstva i tako dalje. Ovim zakonom se direktno urušava pravna sigurnost jer predmetna odredba uvodi mogućnost naknadnog ozakonjavanja već postavljenih spomen-obilježja na osnovu proizvoljne odluke izvršne vlasti. U praksi to može izazvati kolaps i sijaset inicijativa i akcija za postavljanjem spomen-obilježja po sopstvenom nahođenju subjekata koji će protivzakonito podizati spomen-obilježja u nadi da će ona kasnije biti ozakonjena političkom odlukom izvršne vlasti i koji će, ako budu spriječeni, biti u neravnopravnom položaju u odnosu na druge kojima je ovakav predlog zakona dao izuzetnost. Da me govorimo o dalekosežnoj šteti koja se na ovaj način nanosi Crnoj Gori jer je neko zbog političkih hirova odlučio da falsifikuje istoriju kroz rušenje pravnog piretka Crne Gore“, istakao je potpredsjednik DNP-a.
