To ističe potpredsjednik DNP-a Milun Zogović.
"Vraćanjem istorijske trobojke kao narodne zastave u upotrebi i isticanju ni na jedan način se ne dovodi u pitanje postojeća državna zastava, ne ugrožava se ustavni poredak, ne isključuje se nijedan identitet, već ima za cilj institucionalno priznanje istoriskog kontinuiteta i identitetskog pluralizma", navodi on.
Takvo rješenje, ističe Zogović, ne bi prestavljalo povratak u prošlost, već evropski standardizovan način očuvanja istorijskog kontinuiteta, društvene ravnoteže i jednakosti građana.
"Poslije Berlinskog kongresa i priznanja Crne Gore kao nezavisne države od strane velikih sila ustalio se crveno-plavo-bijeli redosljed boja na crnogorskoj zastavi.Osamdesetih godina 19. vijeka počela je masovna upotreba trobojke kao narodne zastave. U prvom Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru iz 1901. godine u članu 39. stoji „narodne su boje: crvena, plavetna i bijela'", dodaje on.
19Ističe kako je trobojka prisutna u javnom životu.
"Bez obzira na sve pokušaje trobojka nije izgubila svoje mjesto u javnom životu i svakodnevnoj upotrebi jer predstavlja prirodan izrazprema tradiciji i kulturnom nasljeđu. Zato dominantan broj građana Crne Gore najradosnije trenutke u svom životu upravo slavi pod tom zastavom", smatra on.
Isticanje trobojke, kako dodaje, ne treba posmatrati kao podjelu već kao podsjećanje na kontinuitet državne i narodne svijesti slobodarske Crne Gore koja je opstala uprkos izazovima.
"Kao narodna zastava ona je znak zajedništva, dostojanstva i slobode ipodsjećanje na najznačajnije i presudne momente iz istorije Crne Gore. Sve navedeno potvrđuje utemeljenost i opravdanost zakonodavne inicijative DNP-a da trobojka dobije status narodne zastave u upotrebi i isticanju. Naša inicijativa nije usmjerena protiv bilo koga,niti na bilo koji način ugrožava status zvanične državne zastave Crne Gore. Zato je prirodno da u Skupštini Crne Gore ovaj predlog dobije podršku i da trobojka dobije status koji joj pripada", zaključio je on.
