Kako je ocjenio, tužilaštvo ide i dalje, pa tvrdi da ukoliko neko lice u trenutku nuđenja ili uzimanja mita nije službeno lice nema krivičnog djela.
- Tom logikom bi predsjednik partije koja ima apsolutnu vlast mogao slobodno uzeti i javno obznaniti da je uzeo mito, ali Specijalno tužilaštvo bi prema sadašnjem tumačenju i u toj situaciji tvrdilo da nijesu ispunjeni svi elmenti bića krivičnog djela. Istom logikom bi i stvarni vlasnici pojedinih partija, a koji se ne nalaze na javnoj funkciji mogli uzeti mito i opredjeliti političke odluke te partije, moguće i sudbinu države, bez brige da će krivično odgovarati ukoliko se to dokaže. Nepotrebno je dalje obrazlagati neodrživost i besmislenost ovakvog tumačenja i primjene Krivičnog zakonika. Možda je na ovo mislio premijer kada je govorio kako kada iskreno vjerujete možete bukvalno pomjerati brda - dodaje Zeković.
Iako, kako kaže, Specijalno tužilaštvo prećutkuje Krivični zakonik Crne Gore u članu 422 a propisuje da se krivično djelo Navođenje na protivzakonit uticaj može izvršiti “korišćenjem svog službenog ili društvenog položaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja”.
- Pošto i potpredsjednik Abazović i Specijalno tužilaštvo kriju ko je nudio 21 milion i šta je očekivao da će zauzvrat dobiti možemo samo nagađati o postojanju nekog od krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore - smatra Zeković.
On je na kraju pitao da li je neko na “protivustavan način pokušao da dovede Crnu Goru u položaj potčinjenosti ili zavisnosti prema nekoj drugoj državi” vršeći krivično djelo iz člana 357 KZ, da li je neko iz bivše vlasti pokušao da je na taj način sačuva, javnost ne može znati, jer Dritan Abazović i Specijalno tužilaštvo kriju istinu od građana.
- Javnost će nastaviti da pita: ko je i za šta g. Abazoviću nudio 21 milion- zaključio je Bojan Zeković, član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije