To je zapravo i suštinska poruka završenih izbora. Zbog toga se, više nego u Crnoj Gori, slavilo u Srbiji i Republici Srpskoj. Ovo nije “pobjeda naroda” niti odgovor na ekonomsku i socijalnu politiku ili organizovani kriminal. Namjera, kaže Zeković,je više ili manje transparentna, je da se sačuva duhovni i kulturni koncept koji se u odnosu na druge, i različitost bilo koje vrste, nije pokazao inkluzivnim.
“Da se ne lažemo, rezultat izbora, za sada, nije “sloboda” već pobjeda pravoslavlja srpskog stila i iskustva. Ova crnogorska Vlada je kažnjena što se odlučila da tokom svog mandata demokratski i civilizovano uredi, još ranije pokrenuto, pitanje o slobodi religije. Ova Vlada je, to ne treba kriti, primarno kažnjena zbog odlučnog opredjeljenja da usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti potvrdi i dovrši sekularnost i suverenost Crne Gore”, poručuje Zeković.
Ne treba zaboraviti da smo decenijama - mislim na civilno društvo, nezavisne medije i političku alternativu - kontinuirano kritikovali vlast zbog držanja otvorenim takozvanog crkvenog pitanja.
“Od ranijih Vlada smo tražili da se spriječi kršenje prava, politički i vjerski motivisano nasilje. Tražili smo od Vlade da se aktivnije postavi u pogledu njene primarne odgovornosti da se u crnogorskom društvu uspostavi tolerantnija i atmosfera međusobnog prihvatanja, dosljedno primjenjuje pravo (i u odnosu na SPC), pokrene dijalog između crkvenih (pravoslavnih) vlasti a život građana, bez obzira na njihove razlike, učini sigurnim i naprednim.
Otvoreno smo govorili i o primjerima diskriminacijie vjernika i sveštenika Crnogorske pravoslavne crkve, primjer slučaj porodice Balšić iz Bijelog Polja, ali i drugih vjeroispovijesti, naročito iz takozvanih malih vjerskih zajednica prema kojima je netrpeljivost i dalje brutalna”, ističe Zeković.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti, bez obzira kakva mu bude dalja sudbina, predstavlja nužni kvalitativni iskorak iz teokratije, totalitarističkog i populističkog nasljeđa i kao takav je naišao na agresivni otpor onih koje su za prikrivanje i relativizovanje najozbiljnijih državnih, nacionalnih i najličnijih identitetskih pitanja kao i za očuvanje statusa quo, kako bi se Crna Gora lišila stvarnog pomirenja i napretka. Zakon je, tvrdi Zeković, usvojen da bi se spriječila diskriminacija svake vrste i da nijedna vjerska zajednica ne bude privilegovana.
“Uvjeren sam da bilo koja građanska politička struktura koja drži do demokratskih standarda i kulturne baštine Crne Gore, ovo pitanje ne bi riješila drugačije od ovog kako je to uradila Skupština Crne Gore kroz podršku poslanika Demokratske partija socijalista, predstavnika svih manjinskih naroda i partija socijaldemokratske orjentacije.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti nije diskriminatoran. Nastavak te priče je produžena manipulacija. Njegovim ukidanjem dovela bi se u pitanje sekularnost Crne Gore i njeno suvereno pravo da drži do svoje kulturne baštine. Na svetosavskoj pobuni se zahvalite i odužite SPC na neki drugi način”, zaključuje Zeković.
