Podsjećanje na kulturne vrijednosti svoje matice: Evo druga godina kako Crnogorsko nacionalno vijeće i vrbaško kulturno prosvjetno društvo „Nikola I“ u saradnji sa Ambasadorm Crne Gore u Beogradu organizuju manifestaciju “Dani crnogorske kulture u Vojvodini”. Manifestacija je održana od 14. do 20. decembra, uglavnom u Vrbasu i dijelom u Novom Sadu. Mirko Zečević, saradnik za dijasporu u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, koga mnogi smatraju jednim od najzaslužnijih za postojanje Dana crnogorske kulture, kaže za Portal Analitika da je manifestacija imala sve elemente izuzetnog kulturnog događaja i da je izazvala veliko interesovanje. “Manifestacija je podsjetila brojne posjetioce na kulturne vrijednosti svoje matice”, kaže Zečević, izražavajući nadu da će manifestacija postati tradicija.
On podsjeća da je ovogodišnji program počeo predstavljanjem knjige poznatog crnogorskog pisca i publiciste Miraša Martinovića “Antički gradovi, snovi i sudbine”. “Ono što ovog stvaraoca čini prepoznatljivim na širim regionalnim prostorima su autentične teme i zaboravljeni pejzaži iz Crne Gore. Ili, kako reče Predrag Matvejević: ‘Svojom imaginacijom, faktima i stvaralačkim umijećem, pronašao je i uspostavio je komunikaciju pa su gradovi oživjeli.’
U sali muzeja savremene umjetnosti u Novom Sadu o knjizi su govorili dr. profesor Milenko Perović, književnik Radomir Glušac, poznati crnogorski kritičar, esejista i dramaturg Božidar Koprivica. Ova knjiga je izazvala veliku pažnju. O njoj je Mirko Kovač izjavio da bi je rado pročitao Borhes. Zajednička ocjena svih je da je crnogorska literatura dobila izuzetno djelo.
Drugi dan obilježila je izložba crnogorskog akademskog vajara i slikara Peka Nikčevića, koju je otvorio ambasador Crne Gore u Beogradu, Igor Jovović. Nikčević se predstavio sa 18 apstraktnih crteža iz različitih ciklusa, u geometrijskoj formi i kombinovanoj tehnici. Poslije Vrbasa je predviđeno da se izložba preseli u Lovćenac, odnosno Mali Iđoš.
Treći dan manifestacije je bio posvećen velikom crnogorskom filmskom stvaraocu, Gojku Kastratoviću. Gledaoci u Vrbasu imali su priliku da prisustvuju pravom malom času iz istorije Crne Gore, zahaljujući Kastratovićevom filmu o Petru I, jedne od najznačajnijih ličnosti u crnogorskoj istoriji. Riječ je o dijelu šireg dokumentarnog serijala o crnogorskoj dinastiji Petrović, koji ima sedam nastavaka. Na ovom istorijskom edukativnom projektu sarađivao je i istoričar Živko Andrijašević.
Širi odjek u javnosti imao je i nastup poznatog gitarskog dua Srđan Bulatović - Darko Nikčević, pogotovo njihov koncert u novosadskoj Sinagogi. Oni su, potom, održali i koncert u Vrbasu.
Bulatović i Nikčević nastupali su sa gudačkim kvartetom, Davorom Novakom, bas gitaristom, te gostom koncerta, čuvenim perkusionistom Dragoljubom Đuričićem. Oni su izvodili najnovije pjesme sa albuma “Dodir Crne Gore” i “Sinergija”. Muzika koju su svirali inspirisana je tradicionalnom crnogorskom pjesmom, naišla je na oduševljenje, kako u Sinagogi, tako i u Vrbasu, đe su u prepunoj sali “Jugoslavija” doživjeli prave ovacije. Posebno velike simpatije publike izazvao je gudački kvartet mladih đevojaka, Nede Tadić i Vedrane Rašović, violinistkinja, Danijele Drašković, koja je svirala violu i Edena Skulovića, violončelieste. Pošto se koncert održavao u vremenu kada su rukometašice “Zlatne lavice” postale pobjednice, gudački kvartet je od publike dobio nadimak “Vučice”.
Sve pomenute događaje pratili su štampani mediji u Vojvodini kao i TV Bačka i TV Novi Sad. Takođe, učesnici su dali više intervjua koji su emitovani u udarnim terminima. Posebno je TV Bačka snimila u cjelosti koncert dua gitarista u Vrbasu.
Razbijanje nametnutih stereotipa o Crnogorcima: Zečević ističe da ovakva prezentacija crnogorske kulture, kroz nastup savremenih crnogorskih stvaralaca i izvođača, ne samo da razbija nametnute stereotipe, nego i uspostavlja novi kulturni obrazac, kao uslov za svaku nacionalnu emancipaciju naših građana u dijaspori. “Samo na ovim temeljima, na duhovnom nasleđu u kome su ugrađene opšte vrijednosti, može se sačuvati osjećanje tradicije, kulturnog identiteta, koji će u budućnosti dobiti punu političku valorizaciju”, kaže Zečević.
Odgovarajući na pitanje ne vape li Crnogorci u Srbiji za jednom kulturnom ustanovom, koja će na najbolji način prezentovati umjetnike iz Crne Gore, koja će kroz prisustvo naučnika iz Crne Gore kvalitetno rasvjetljavati pitanja identiteta i koja će se, naposljetku, na primjeren način baviti kulturnim nasljeđem Crnogoraca, Zečević kaže:
“Strategija očuvanja crnogorske dijaspore u Srbiji mora biti nepolitička i indirektna, usmjerena na pomaganje Crnogoraca da se održe u svom kulturnom identitetu. Njihovo održanje u kulturnom identitetu biće u osnovi održanje i u nacionalnom identitetu. Tek kad se Crnogorci konsoliduju u ta dva identiteta onda će imati snažnu osnovu da dobiju i odgovarajuću političku valorizaciju. Identitet Crnogoraca najefikasnije bi se njegovao tako da on obezbeđuje snažnu vezu sa državom Crnom Gorom i sa onim što je navrednije u crnogorskoj kulturi. Ovu ideju su već neka udruženja počela da realizuju u uskoj saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Beogradu, uspostavljanjem kulturne saradnje crnogorske dijaspore sa istaknutim kulturnim stvaraocima i institucijama. Da bi se to ostvarilo, potrebno je formiranje kulturnog centra ili Crnogorskog doma u Beogradu koji
bi koordinirao i sprovodio cjelinu kulturne saradnje. Taj centar bi se organizaciono širio u sistem svojih podružnica kulturne saradnje sa sredinama u kojima u znatnijem broju žive Crnogorci.”Zečević na kraju podsjeća da su posljednje dvije godine, u saradnji sa Ambasadom Crne Gore, iako nije riječ o institucionalizovanom modelu, udruženja koja pripadaju Crnogorskom nacionalnom vijeću u Srbiji, naročito usredsređena na organizovanje i osmišljavanje kulturnih aktivnosti.
Slobodan Jovanović
