Nadaju se da će uz pomoć te informacije uspjeti da objasnie zašto su šišmiši samo nosioci virusa iz grupe korona virusa, a od njega se ne razbolijevaju, piše "BBC".
Vjeruju da bi pronalaskom odgovora na ovo pitanje mogli pomoći ljudskoj populaciji u borbi s aktuelnom i svim budućim pandemijama.
Prof. Ema Teling sa Univerziteta u Dablinu kaže da su naučnici sekvenciranjem genoma šišmiša došli do zaključka da ove životinje imaju "jedinstven imunološki sistem".
"Kada bismo uspjeli da oponašamo imunološki odgovor slijepih miševa na korona viruse, zahvaljujući kojem se ne razbolijevaju, možda bismo lijek mogli pronaći u prirodi", rekla je za "BBC" te dodala da bi to "ukazalo na korake koje bi naučnici trebalo da preduzmu da bi pronašli lijek za korona virus".
Teling je pokrenula naučni projekat pod nazivom Bat1K, čiji je cilj da se dekodiraju genomi svake od 1.421 poznate vrste šišmiša.
Vjeruje se da se Kovid-19 prvo pojavio među slijepim miševima te da je na ljude prešao preko neke druge životinje, poput na primjer ljuskara. Stručnjaci pretpostavljaju da su i mnoge druge bolesti poput SARS-a, MERS-a i ebole na ljude prešli sa životinja.
Istovremeno ekolozi ističu da će, dok god ljudi omogućavaju slijepim miševima život u njihovim prirodnim staništima, opasnost po ljudsko zdravlje biti mala. Dodaju da netopiri igraju važnu ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi.
Slijepi miševi su većinom mesojedi, a u raznim dijelovima svijeta različito su evoluirali, a u tome je možda i dio odgovora na pitanje - kako to da su otporni na korona viruse.
Naučnici očekuju da će otkriće pomoći i u borbi protiv ostalih pandemija jer u slučaju brojnih virusnih infekcija za smrtni ishod nije odgovoran sam virus već i akutni upalni odgovor kojim imunološki sistem reaguje na prijetnju. Organizam šišmiša to uspijeva regulisati.
Iako 'pokupe' infekciju, ne pokazuju vidljive znakove razbolijevanja. Rezultati studije objavljeni su u stručnom časopisu "Nature".
