Premijer Crne Gore sada ima 100.000 satošija i Blokstream Jade - saopštio je, uz sliku sa sastanka u petak 14. decembra, Samson Mau (Samsone Mow) na svom tviter profilu, nakon susreta sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem.
Prema objavi Maua, izvršnog direktora kompanije JAN3, susret u Podgorici, kojem je prisustvovao i srpski princ Filip Karađorđević, poslužio je kao platforma da njegova kompanija JAN3 „pokrene plodnu raspravu o tome kako Bitcoin može pomoći Crnoj Gori da iskoristi neiskorišteni hidroelektrični potencijal i još mnogo toga“.
Inače, Samson Mau je tvorac platforme „El Salvador Bitcoin“, kao i izvršni direktor kompanije „Pixell Matic“ za razvoj gejming platformi.
ZVANIČNO ĆUTANJE
O ovom sastanku crnogorska javnost nije informisana putem zvaničnih kanala Vlade Crne Gore, ni saopštenjem, ni objavom na društvenim mrežama.
Da sve bude zanimljivije, iz PR službe premijera Spajića su portalu Standard saopštili da „shodno evidenciji kabineta predsjednika Vlade u mandatu 44. Vlade nije došlo do pomenutog susreta“?!
– Uprkos odgovoru iz PR službe Vlade CG da se sastanak nije desio, Twitter nalozi povezani sa kompanijom JAN3, koja je kreator ovog bitkoin novčanika, objavili su informaciju sa fotografijom i detalje sastanka Spajića sa Samsonom Mauom, arhitektom ,,El Salvador Bitcoina“ – konstatovali su u Standardu.
JAN3, kompanija koja se bavi kriptovalutama, objavila je na svom Twitter nalogu da se sastanak desio u prostorijama Vlade Crne Gore i da je sastanku prisustvovao, osim Samsona Maua i Filipa Karađorđevića i izvjesni Ben van Hul (Ben Van Hool).
POKLON ILI...
Iz Vlade Crne Gore juče nije bilo odgovora ni na pitanja Pobjede, pa se nije mogla dobiti informacija o poklonu koji je Spajić dobio.
Ukoliko je tačna objava Maua, crnogorski premijer je dobio manju količinu bitkoina (satoši vrijedi 0,0000001 bitkoina). Prema proračunu našeg lista, sadašnja vrijednost 100.000 satošija iznosi 42 dolara, ali je taj parametar varljiv, što znači da vrijednost može rasti.
Zanimljiv je, međutim, i drugi poklon za crnogorskog premijera: hardverski novčanik Blokstream Jade, koji je, kako piše u reklami, „jednostavan za korištenje i koji nudi naprednu sigurnost za vaša Bitcoin i liquid sredstva“.
Činjenica da se povodom susreta i poklona koje je Spajić dobio niko zvanično nije obratio, izaziva pozornost i sumnju da se nešto prikriva iz zvaničnih izvora.
Agencija za sprečavanje korupcije je, januara 2020. godine, upozorila na obaveze javnih funkcionera da prijave svu imovinu i – sve poklone.
– Agencija podsjeća da javni funkcioner, u vezi sa vršenjem javne funkcije, ne smije primati novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, bez obzira na njihovu vrijednost, kao ni poklone, osim protokolarnih i prigodnih – saopšteno je još prije tri godine iz ASK.
Napominje se, takođe, da je organ vlasti obavezan da vodi evidenciju primljenih poklona i njihove vrijednosti i dužan je da izvod iz evidencije poklona dostavi Agenciji do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu.
BITKOIN KAO IZAZOV
Ukoliko se iz kabineta predsjednika Vlade Spajića budu pridržavali ovih uputstava, valja očekivati da će javnost o poklonima biti zvanično obaviještena u martu 2024. godine.
Pitanje je, međutim, da li su gosti Spajića samo počastili ne tako vrijednim poklonima - ali zabranjenim crnogorskim zakonom - ili su se o nečemu mnogo krupnijem dogovarali.
Eksperti za kriptovalute smatraju da su se Mau i Karađorđević sreli sa Spajićem da bi razgovarli o potencijalnom izdavanju crnogorskih „Bitcoin hidro
obveznica kako bi se iskoristila mreža rijeka i velike količine neiskorišćene energije za stvaranje nove vrijednosti i rudarenje bitkoina“...
U principu, nakon još neodgonetnute afere vezane za kralja kriptovaluta, Južnokorejca Do Kvona, to bi bio prvi signal da je premijer Spajić odlučio da pokuša od Crne Gore napraviti poželjnu destinaciju za inovacije u takozvanom Bitkoin sistemu.
No, za neke detaljnije analize još je rano, a posebnu pozornost izaziva ćutanje Vlade Crne Gore i prikrivanje sastanka od petka. Jer, ako je riječ o dobroj ideji i njenoj dobroj operacionalizaciji – čemu onda zvanična šutnja?
