
Nakon što je čitava javnost upoznata sa porukama dvojice funkcionera, uslijedile su brojne reakcije, u znaku kojih protiče i ovaj dan. No, treba podsjetiti i šta je, zapravo, razlog razdora kojem svjedoči crnogorski auditorijum.
Kako tvrdi Đeljošaj, problem je, u najkraćem – Zakon o porezu na nepokretnosti. I opet, u najkraćem – zategnuta situacija na relaciji Opština Tuzi – Plantaže.
Jer, taj je odnos već godinama, u najmanju ruku – buran. Obračun poreza, blokade računa, presude sudova, a povremeno i potezanje pitanja vlasništva nad zemljištem – sve je to dio dugotrajnog razdora, koji je proteklih dana dobio još jednu novu epizodu.
Milatović ističe kako uopšte nije riječ o Plantažama
Međutim, Milatović, sa druge strane, ističe kako njegovo vraćanje Zakona o porezu na nepokretnosti poslanicima nema nikakve veze ni sa Tuzima, ni sa Plantažama.
Iz njegove je perspektive sporno to što se zakonom ostavlja lokalnim upravama da same odrede koliki će biti porez na nepokretnosti za poljoprivredne parcele. Jer, one po novom zakonu imaju izbor da ga umanje od 20 do 90 odsto u odnosu na 'regularnu' poresku obavezu. Do sada je to umanjenje bilo 'fiksno' i iznosilo je 70 procenata.
Do problema došlo nedugo po uspostavljanju Opštine Tuzi
Gotovo od samog uspostavljanja Opštine Tuzi, kada je znatan dio njihovih parcela pripao teritoriji novoformirane lokalne uprave, Plantaže su počele od njih da dobijaju poreska rješenja. Prije šest godina tražena je naplata 588.000 eura, prije pet 678.000, prije četiri 888.000... I to je bilo znatno više nego što su Plantaže procjenjivale.
Pritom, spor je nastao povodom pitanja obračuna poreza na nepokretnost za poljoprivredno zemljište.
Čitav se slučaj tako ubrzo našao i pred pravosudnim institucijama – pred Upravnim sudom tako su sva rješenja Opštine Tuzi poništavana.
Uz to, konsultantska kuća „Ernst and Young“ radila je i procjenu imovine Plantaža, ali Opština Tuzi odbila je da je prihvati – angažujući sopstvenog vještaka.
Nakon toga, uslijedilo je niz blokada Opštine Tuzi prema Plantažama – prvo 2022, pa 2023, pa prošle godine. Pritom, blokade su uticale na isplate zarada u pomenutom državnom preduzeću.
Na jednoj strani bio Đeljošaj, na drugoj funkcioner za kojeg navodi da je Milatovićev kum
Još jedno pitanje koje potenciraju iz Tuzi jeste kako su Plantaže, odnosno nekadašnji Agrokombinat, uopšte i došli do parcela na njihovoj teritoriji.
Prije dvije godine, Opština Tuzi bila je u obavezi da počne da primjenjuje novu odredbu iz Zakona o porezu na nepokretnosti, kojom je poreska obaveza za poljoprivredno zemljište bila umanjena 70 odsto.
Nije naodmet pomenuti i to da je Opštinu Tuzi od 2019. do 2023. godine vodio upravo Nik Đeljošaj.
A nije naodmet istaći ni to da je bordom direktora Plantaža od 2021. do 2024. rukovodio Nebojša Vuksanović, za kojeg je Đeljošaj javnosti sinoć predočio da je kum Jakova Milatovića.
Problem je sada eskalirao
I dok su neki od sporova su dalje pred sudovima, otvoreni su novi problemi.
Da će najnoviji zakon, koji je minule sedmice usvojen u Skupštini, biti još jedna tačka razdora, postalo je jasno još tokom proljeća. Iz Plantaža su se tada oglasili, tvrdeći kako je predloženim izmjenama ugrožena održivost crnogorske ekonomije.
Oni su se naročito bunili povodom odredbe kojom je opštinama ostavljeno pravo da same odluče koji će biti procenat umanjenja poreza na nepokretnosti koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju – pri čemu bi dobile širok raspon, od 20 do 90 odsto.
Jasno je, naravno, da su iz ugla Plantaža te izmjene izgledale kao način na koji im je Đeljošaj 'doskočio'.
Đeljošajev gnijev počeo pošto je Milatović vratio zakon
Pošto je zakon usvojen u Skupštini, a što je gotovo istog momenta pozdravio predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj, predsjednik države Jakov Milatović vratio ga je na ponovno odlučivanje.
„Predložene izmjene omogućavaju jedinicama lokalne samouprave da samostalno određuju iznos poreskih olakšica za poljoprivredne proizvođače, što dovodi do narušavanja načela ustavne jednakosti i stvaranja neravnopravnog položaja između proizvođača iz različitih opština. Na primjer, kada bi u opštini Berane, lokalna uprava uvela poresku olakšicu od 90%, a u Tivtu za svega 20%, jasno je stvaranje nejednakosti za poljoprivrednike i to isključivo na osnovu mjesta prebivališta”, naveo je, uz ostalo, Milatović u obrazloženju.
Šta se dalje dešavalo – javnosti je dobro poznato. Uslijedila je razmjena nimalo prijatnih poruka, objava screenshotova, razmjena teških optužbi…
Najzad, riječ je o razdoru kakav se, po svoj prilici, ne prevazilazi najlakše. Jer, posrijedi je novac – njime se 'puni' budžet Opštine Tuzi, a od njega, sa druge strane, zavisi i poslovanje Plantaža.