Prijedlog zakona o upravljanju otpadom je dobio pozitivno mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo, međutim, još nije ,,pušten“ na javnu raspravu niti upućen Evropskoj komisiji. Javna rasprava je bila 2018. godine, međutim tekst zakona je mijenjan, a javnost sa tim nije upoznata.
Kako je Pobjedi kazala ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović, tekst zakona uputili su Ministarstvu pravde zbog dijela kaznenih odredbi, jer im je želja da upute što kvalitetniji tekst Evropskoj komisiji.
Ministarka Novaković-Đurović je rekla da je zakon na kojem se radi od 2018. godine već prošao fazu konsultovanja javnosti i javne rasprave i da, po njenom mišljenju, nije potrebna nova. Mađutim, prema našim saznanjima, na tom zakonu se radilo ove četiri godine i javnost mora da bude upoznata sa konačnim tekstom prije slanja Evropskoj komisiji.
Javna rasprava jeste održana u avgustu 2018. godine, još u vrijeme 41. Vlade Duška Markovića. Nakon toga su unijeta nova rješenja u prijedlog zakona. Uz to i zainteresovana javnost se tokom dugog vremenskog perioda od četiri godine promijenila, a konsultacije sa javnošću nijesu sprovedene na zakonom zasnovan način, što propisuje Evropska komisija.
Podsjećamo, takođe, da je prema izvještajima Evropske komisije o napretku Crne Gore, upravljanje otpadom jedan od prioriteta za ulazak u Evropsku uniju.
U Nacionalnoj strategiji sa Akcionim planom za transponovanje, implementaciju i sprovođenje pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena 2016-2020, navedeno je da se „otpad smatra sektorom koji će predstavljati poseban izazov za zemlje kandidatkinje zbog opsega ekoloških zahtjeva EU i potrebe za značajnim ulaganjima u ekološku infrastrukturu kako bi se postigla usklađenost“.
Stoga, upravljanje otpadom predstavlja jedan od ključnih izazova u procesu usklađivanja, a posebni napori biće usmjereni na rješavanje svih problema u ovoj oblasti.
Osnovni principi upravljanja na kojima se zasniva upravljanje otpadom u EU, iako su integrisani u Nacionalnu strategiju upravljanja otpadom i Nacionalni plan za upravljanje otpadom, još uvijek se ne primjenjuju u potpunosti u sistemu upravljanja otpadom u Crnoj Gori, posebno kada je u pitanju princip hijerarhije koji osigurava usklađenost sa redoslijedom prioriteta u upravljanju otpadom (sprečavanje stvaranja otpada, priprema za ponovnu upotrebu, recikliranje i drugi pogoni (korišćenje energije) i odlaganje otpada). Sistemi za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada još uvijek nijesu uspostavljeni na zadovoljavajućem nivou.
Centralizovani sistem prikupljanja podataka o vrstama i količinama otpada još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou - piše u Strategiji.
Što se ostalih ,,ekoloških“ zakona tiče, ministarka Novaković-Đurović tvrdi da je Prijedlog zakona o zaštiti od jonizujućeg zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti, koji je bio spreman još od 41. Vlade, krajem 2021. godine vraćen tadašnjoj Vladi Zdravka Krivokapića na ponovno razmatranje.
"Iako je bio odobren na skupštinskom Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, utvrđivanje ovog pravnog akta od strane Vlade planirano je za četvrti kvartal ove godine Programom rada Vlade za ovu godinu i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period od 2022. do 2023. godine. Proces pripreme prijedloga zakona za slanje na mišljenje nažalost je usporen sajber napadom na informatičku infrastrukturu Vlade koji se desio krajem avgusta", kazala je ministarka Novaković-Đurović naglašavajući da će odmah po uspostavljanju sistema i vraćanju podataka, prijedlog zakona biće utvrđen od strane Vlade.
Pitamo se zašto su sajber napadi izgovor za neupućivanje prijedloga zakona ka Vladi koja zasijeda svake sedmice i usvaja brojne propise.
Ministarka, međutim, kao važno napominje da pomenuti zakon ima odloženu primjenu, tačnije, tri godine od dana stupanja na snagu i da službenici Ministarstva rade na izradi podzakonskih akata, dakle, vrijeme se ne gubi.
"U periodu od 23. januara do 3. februara iduće godine službenice Ministarstva imaće priliku da u Beču sa predstavnicima Međunarodne agencije za atomsku energiju provjere i unaprijede tekst više podzakonskih akata, na osnovu novog predloga zakona", naglašava ona.
U skladu sa novonastalom situacijom u Ukrajini i mogućim radijacionim i nuklearnim prijetnjama Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je, po riječima Novaković-Đurović, kao krovna nadležna institucija za oblast radijacione i nuklearne sigurnosti i bezbjednosti i zaštite od jonizujućih zračenja, obrazovala
Radni tim za koordinaciju i praćenje stanja radioaktivnosti.
"Zadaci Radnog tima za koordinaciju i praćenje stanja radioaktivnosti će se vršiti kontinuirano do okončanja opasnosti od radijacije", poručila je ona.
