Potreba za izradom ovog cjelovitog dokumenta proizašla je iz procjene aktuelne Vlade da je postojeće stanje i nagomilane probleme u privredi, uz prateće ukupne ekonomske anomalije, nemoguće riješiti bez dubljih i korjenitih promjena, kako bi se ostvarili opipljivi ekonomski rezultati i osigurao ubrzani razvoj Crne Gore.
U Vladi su rekli da platforma predstavlja temelj za dalje dizajniranje konkretnih aktivnosti koje će se u budućnosti sprovoditi kroz strateška dokumenta.
"Dokument sadrži veliki broj povezanih podataka koji svjedoče o teškom stanju koje je zatečeno, kao i konkretne aktivnosti i mjere koje su pažljivo pripremane sa svim ključnim akterima crnogorskog društva", navedeno je u saopštenju Vlade.
U okviru Platforme ekonomskog oporavka definisano je šest operativnih ciljeva za njenu realizaciju: Razvoj privrede Crne Gore 2022 – 2026. godine; Stabilizacija socio-demografskih izazova, jačanje kadrovskih potencijala; Kvalitetnija realizacija infrastrukturnih projekata; Makroekonomska stabilnost, snažne i održive javne finansije; Inovacije, digitalizacija i zelena ekonomija i Dobro upravljanje, efikasna koordinacija i monitoring strateških dokumenata i projekata.
Kako bi se pratila realizacija operativnih ciljeva, definisano je 19 prioriteta, i u okviru njih 41 indikator.
Dodatno, definisane su 243 mjere kako bi se implementirali principi ekonomskog oporavka.