Ipak, kako je istakao, s obzirom na okolnosti i primjenu mjera protiv širenja virusa COVID 19 na fakultetu će se truditi da na sve moguće načine minimiziraju značaj neposrednog kontakta u radu sa studentima koristeći savremena rješenja koja se nude.
„Predispitne provjere su kolokvijumi, seminarski radovi i laboratorijske vježbe i one obično čine 50 odsto od ukupnih traženih aktivnosti. S obzirom na prirodu samih vježbi gdje ima dosta praktičnog rada i neposrednog kontakta sa nastavnikom i saradnikom, i sama provjera znanja studenata zahtijeva kontakt ili neposrednu komunikaciju sa nas tavnicima i saradnicima“, objasnio je Vušanović.
On je kazao da su svi zaposleni na Mašinskom fakultetu upoznati sa novim IT tehnologijama držanja nastave i vježbama tokom trajanja izolacije zbog COVID-19 i spremni, i tehnički i organizaciono.
„Za ispite još uvijek ne postoji jedinistveno usvojeno rješenje kako ćemo sprovoditi sami process ispitivanja. Za sada, u razgovorima sa studentima prednjače želje da ispitivanje i sam ispit budu organizovani na klasičan način. Nadamo se da će uslovi i popuštanje mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti dati tu mogućnost u sljedeća dva mjeseca“, kazao je Vušanović.
Kad je riječ o onlajn nastavi, Vušanović navodi da su se pored časova putem Zoom aplikacije, neki od nastavnika odlučili za staromodnije načine prenošenja znanja studentima, a to je postavljanjem samih materijala na veb plaftorme.
„Studenti su u svojim kontaktima od nas nastavnika, kao i od rukovodilaca ipak tražili i preferirali živi kontakt sa nama, što nam je pouzdan znak da su naši predavači bili na nivou u vremenima prije pandemije i da imamo atraktivne studijske programe“, zaključuje Vušanović.
Ovo vrijeme i iskustvo sa virusom COVID-19, rukovodstvu Mašinskog fakulteta UCG je pomoglo da sagledaju nove pravce i mogućnosti za unapređenja na mnogim poljima.
„Odziv studenata je prema informacijama koje imamo o nastavnika bio solidan. Na nekim predmetima čak veći nego kada je nastava bila klasično održavana, što može pružiti i neke informacije o socijalnom aspektu studiranja“, smatra Vušanović.
Ispitna faza će, smatra on, biti izazovna s obzirom da je ona velika nepoznanica za sve, kako za nastavnike tako i za studente, jer se očekuje da ocjene i viđenje studentskog znanja bude što je moguće objektivnije.
„Za takvu objektivnost ipak je neposredni kontakt mnogo pouzdanija metoda, pa se nadamo da ćemo imati prilike da je praktikujemo“, zaključuje Vušanović.
