U intervjuu za Hinu, šef HGI govorio je o naporima dijela crnogorske vlade da stvori lažnu sliku o Hrvatskoj.
„To su pokušaji usmjereni na distanciranje dvije zemlje i stvaranje nečega od Hrvatske što ona nije. Od 2020. godine nagomilale su se brojne provokacije zvanične Podgorice prema Zagrebu, čiji je cilj zatvaranje prozora Crne Gore ka EU“, rekao je Vuksanović.
Kao primjere, naveo je usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu 2024. godine, zatim polemiku oko imena bazena u Kotoru, problematizaciju spomen-ploče u ratnom logoru Morinje, kao i izjave crnogorskog ministra odbrane vezane za Domovinski rat. Dodao je da se takvi potezi često predstavljaju kao zaštita državnog dostojanstva, dok se istovremeno prećutkuju uvredljive izjave koje dolaze iz Srbije.
Na vlasti u Crnoj Gori je šestočlana koalicija koju čine tri prosrpske i proruske stranke i tri stranke etničkih manjina. Dva njena lidera, predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik vlade Aleksa Bečić, nepoželjne su osobe u Hrvatskoj.
„Iz te političke strukture nikada nijesmo čuli ništa o uvredljivim opaskama iz Srbije koje su dolazile od raznih vulina, rakića i drugih mislilaca 'srpskog sveta' ili od bilo koga drugog iz kruga ideoloških potomaka politike Slobodana Miloševića“, rekao je Vuksanović.
Pokušaji poricanja hrvatskog identiteta
Prema njegovim riječima, takva politika ne stvara probleme samo u odnosima sa Hrvatskom, već i sa drugim susjedima.
„Oni ne pokušavaju samo da kontaminiraju odnose sa Hrvatskom, već i sa drugim susjedima, kao što su Bosna i Kosovo. Državna politika stvara odnose i okruženje, i vidimo da u našoj zemlji takva politika otvorena pitanja pretvara u otvorene probleme“, rekao je šef HGI.
Uprkos političkim tenzijama, Vuksanović smatra da dvije zemlje imaju potencijal za jačanje saradnje. Istakao je da je politika HGI, između ostalog, rad na jačanju odnosa između Podgorice i Zagreba i na zaštiti položaja hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.
Podsjetio je da su se Hrvati u Crnoj Gori decenijama suočavali sa pokušajima poricanja svog identiteta, ali danas imaju autentičnu političku stranku koja artikuliše sve što je potrebno da, iako malobrojni, mogu da sačuvaju svoje identitetske odrednice.
Pored toga, HGI je, kaže, prepoznata i kao stranka koja se podjednako bori za jačanje crnogorske državnosti i svega što Crnu Goru čini jakom, svojom i prosperitetnom.
„Hrvati u Crnoj Gori su slušali i posmatrali one koji su, od devedesetih godina, uzalud pokušavali da poreknu naš identitet i svedu nas na grupu bez političkog subjektiviteta i dostojanstva. Tužno je što, poslije više od 30 godina, ponovo slušamo pojedince oko Boke Kotorske koji govore da Hrvati ne postoje“, rekao je Vuksanović.
Dodao je da je značajna razlika danas to što je Hrvatska stabilna i snažno razvijena zemlja koja aktivno brine o položaju svoje nacionalne manjine u Crnoj Gori.
„S druge strane, nikada nijeste čuli, niti ćete čuti, izjavu bilo koga iz Republike Hrvatske koji bi negirao ili omalovažavao crnogorsku naciju, kulturu i identitet. Naprotiv“, rekao je Vuksanović.
Naglasio je da je Hrvatska proteklih godina pružila značajnu pomoć Podgorici u integracionim procesima, baš kao što je to učinjeno i u crnogorskom procesu pridruživanja NATO-u.
Hrvatsko srce za Crnu Goru
Takođe je podsjetio da se HGI i prije referenduma o nezavisnosti 2006. godine zalagala za obnovu crnogorske državnosti i za članstvo zemlje u NATO-u i EU.
„Čak i tada nas je bilo malo, ali smo bez izvinjenja ušli u sve emancipatorske borbe i doprinijeli ostvarenju dva velika cilja“, rekao je on.
Naglasio je da njegova stranka ostaje dosljedna politici jačanja crnogorske državnosti i očuvanja hrvatskog identiteta u zemlji.
„Želim Crnu Goru koja je naša i jaka, i koja je na Zapadu“, rekao je Vuksanović, dodajući da HGI ostaje nepokolebljiv u svojoj misiji očuvanja hrvatskog identiteta i jačanja same Crne Gore.
„Kao što smo bili prije 24 godine, kada smo formirali HGI, danas ostajemo konstruktivni, principijelni i istrajni. Ili, kako smo to izrazili kroz slogan: Hrvatsko srce za Crnu Goru“, rekao je on.
Kontradiktorni potezi u evropskim integracijama
Govoreći o aktuelnim političkim dešavanjima u zemlji, Vuksanović je upozorio i na „kontradiktorne poteze“ vlasti u vezi sa evropskim integracijama.
Crnogorski parlament je nedavno jednoglasno usvojio rezoluciju o evropskim integracijama, ali su istovremeno predloženi amandmani na zakone o Ministarstvu unutrašnjih poslova i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji su izazvali kritike dijela domaće i međunarodne javnosti.
Vuksanović kaže da su te dve inicijative u suprotnosti jedna sa drugom.
„Oni koji su glasali za Rezoluciju o evropskim integracijama, a zatim i za zakone o Ministarstvu unutrašnjih poslova i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, zapravo su pokazali da nijesu, blago rečeno, dosljedni kada proklamuju evropske vrijednosti“, rekao je šef HGI.
Dodao je da evropski put podrazumjeva konkretne standarde kao što su vladavina prava, institucionalna ravnoteža i zaštita građanskih sloboda.
„Ako istovremeno usvojite rezoluciju o evropskoj perspektivi, a zatim i zakone koji izazivaju ozbiljne rezerve nevladinog sektora, sindikata i evropskih partnera, onda je jasno da postoji nesklad između političkih poruka i stvarnih poteza“, rekao je Vuksanović.
On je ocijenio da su izmjene pomenutih zakona problematične jer otvaraju prostor za jaču političku kontrolu nad sektorom bezbjednosti.
Kao posebno spornu naveo je mogućnost da Agencija za nacionalnu bezbjednost, prema novim rješenjima, može da prati i nadgleda pojedince bez sudske odluke. Takođe je upozorio da će ministar unutrašnjih poslova, prema predloženim izmenama, formirati komisiju od pet članova koja će procijeniti da li su policajci sposobni za dužnost i da li imaju bezbjednosne probleme.
Vuksanović je rekao da bi insistiranje na kontroverznim zakonima moglo dodatno produbiti političke podjele u vrijeme kada je zemlji potrebna veća politička homogenost.
„Ova godina je posljednja godina u procesu evropskih integracija, a insistiranje na zakonima poput onih o ANB-u i MUP-u doprinosi stvaranju podjela i narušavanju osnovne homogenosti potrebne na putu ka Briselu“, rekao je on.
