Priča o otvorenim listama je samo jedan segment koji bi mogao da pogura izbornu reformu, ali bez uređenog biračkog spiska i jasno određenog načina finansiranja partija i političkih kampanja ništa nije urađeno - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Nevenka Vuksanović.
Formalno, kako ističe, još nije kasno za izbornu reformu i otvorene liste, ali je to izrazito mali vremenski period - najkasnije do početka ljeta. Razlog je, podsjeća, taj što prema evropskim standardima treba da bude razmak od godine od finalnih izmjena do izbornog ciklusa.
Dodaje da je moguće da dođe do neke vrste izborne reforme, ali u okolnostima kad nije produžen mandat skupštinskom Odboru za izbornu reformu - to nije realistično.
- Izborna reforma nije doživjela čak ni polovinu onoga što je trebalo da doživi kako bismo ušli u jedan reformisani izborni ciklus. Skupština nije ni produžila mandat Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, neće biti vrlo vjerovatno ni novog odbora formiranog, što znači da mi imamo vrlo vjerovatno jedan pesimistični scenario u kojem će se priča o izbornoj reformi sve do momenta pridruživanja Evropskoj uniji završiti, a to je da će se cjelokupna priča prebaciti na naredni saziv i da će sljedeći izbori koji su naredne godine zapravo odviti u starom ruhu - rekla je Vuksanović.
Podsjeća da su otvorene liste veća sloboda građanima da izaberu pojedince za koje smatraju da će raditi u njihovom interesu, a da sene vezuju direktno za partiju, iako to nije za građane jednostavan postupak.
- Čuli smo da i građani moraju da se edukuju da razumiju, jer značajno će se promijeniti koncept kada do toga dođe i nesumnjivo da je crnogorsko društvo spremno za takvu vrstu promjene. Otvorene liste podrazumijevaju više nekih stvari - da mi razumijemo koga biramo, da se pravi veća odgovornost između poslanika i građana, da se razbija unutarpartijski mehanizam u onakvom obliku kakav je on sada i taj pritisak unutar partije se dosta razgrađuje što bi bila dosta ozbiljna promjena za crnogorsko društvo - ističe Vuksanović.
To samo po sebi, kako dodaje, nije rješenje.
- To je dio sveukupne slagalice. Ukoliko nemamo dva značajna segmenta ništa nijesmo uradili, a to je prečišćen birački spisak - jer je to jedan od najvećih problema u izbornoj reformi u crnogorskom društvu, a sa druge strane ukoliko nemamo vrlo jasno određen i način finansiranja političkih partija i kampanja, ništa nijesmo uradili ukoliko te dvije stavke ne uradimo - istakla je Vuksanović.
Izlazak poslanika Demokratske partije socijalista iz skupštinskih odbora može, prema njenim riječima, dosta usporiti zakonodavni proces i obaveze u pristupnim pregovorima, jer u ovoj i u 2027. godini treba da se donese oko 580 pravnih akata.
- Većina pravnih akata, oko 490, treba da se donese u ovoj godini, što je ogromna brojka za trenutno nesaradljiv politički kontekst u Crnoj Gori. Sa druge strane, pokazaće se da ne postoji politički konsenzus i saradnja. Mislim da je to stavka koju bi Evropska unija donekle i tolerisala uz nadu da će se vremenom iznaći neki dogovor, ali da će manje poštovati i cijeniti ukoliko ne nastavimo usklađivanjem i zakonodavnim dijelom posla koji moramo nastaviti - kazala je Vuksanović.
Praktično, kako dodaje, to može imati posljedice.
- A moguće da je to u ovom trenutku i određena vrsta političkog pritiska pa da se stvari guraju u nekom konstruktivnom smjeru, vidjećemo, ali nije nešto što se treba bez ozbiljne pažnje adresirati, jer ukoliko se nastavi može zakočiti nešto što treba da bude najzahtjevnija godina u pogledu poglavlja i završnih mjerila kojima ćemo se baviti- naglasila je Vuksanović.
Smatra da je izglasavanje spornih zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova i Agenciji za nacionalnu bezbjednost izrazito opasno i dodaje da se pravi siva zona pod okriljem priče da to nijesu finalni proizvodi, te da ima prostora za usaglašavanjem sa GDPR-om.
- Ovo je ozbiljan signal za sve nas, alarmantan signal da će sasvim sigurno ovo biti iskorišteno kao određeni vid političke zloupotrebe, instrument za malverzaciju i pritisak. Osobito mi se čini da za to ima potencijal Zakon o ANB-u i mislim ukoliko je ikakvim mehanizmima moguće prosto se mora poslati vrlo jasna koordinisana poruka da se ovako nešto ne može dopustiti pred ulazak u Evropsku uniju i da se moramo pozivati na to da ta usaglašenost sa evropskim standardima ne smije napraviti ovakvu vrstu propusta - rekla je Vuksanović.
Kaže da su evropske integracije nominalno u fokusu crnogorskog društva, ali se jasno vidi da se ne poklapaju interesi političkih struktura sa težnjama i željama građana.
- Mi u ovome trenutku takvu i poruku šaljemo Evropljanima, radimo na tome, ali sve je to jalov posao ukoliko ne budemo imali konstruktivan dijalog političkih struktura. Pred nama je ogroman posao, sada već pomalo i nerealistično djeluje da se u tehničkom smislu zatvore sva poglavlja u 2026. godini. Kada uđemo u izbornu godinu to će biti vjerovatno izborni ambijent na koji smo mi već dosad navikli i kada ćemo se sa fokusa Evropske unije prebaciti na izbore i osiguravanje pozicija, utvrđivanje određenih koalicija i mislim da će se u 2027. godini još više usporiti taj evropski put Crne Gore - zaključila je Vuksanović.
