Prva je pred poslanicima bila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, koju je Ivan Vuković (DPS) pitao da li misli da je vladavina prava kada jedan od ministara u kaže kako Vlada nezakonito imenuje direktora Uprave policije.
"Da li je vladavina prava, koja je od ključnog značaja u pregovorima, kada, sada već na pet sudskih presuda, kojima se potvrđuje da je direktor RTCG izabran nezakonito, državne institucije ne reaguju, a parlamentarna većina to relativizuje pričom o navodno izbalansiranoj uređivačkoj politici", upitao je on o slučaju Borisa Raonića.
Da li je prilog jačanju vladavine prava, upitao je, čestitka vicepremijera Alekse Bečića na hapšenju prije nego će se ono dogoditi, ili ono što je Ministarstvo javne uprave napravilo u slučaju Šavnika.
"Da li je prilog jačanju vladavine prava kada većina protivno Ustavu inicira promjene zakona kako bi se digao starosni limit za odlazak u penziju, kako bi se sačuvao postojeći odnos snaga u Ustavnom sudu? Da li je prilog našim evropskim integracijama kada predsjednik Skupštine kaže da se zalaže za iščlanjenje iz NATO, ili kada Vaše kolege o Kosovu govore kao o lažnoj državi, ili kada u kontekstu debate o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici predstavnici većine, među kojima i Vaše kolege, negiraju genocid", upitao je.
Gorčević: Došla sam da govorim o dobijanju IBAR-a
Gorčević je na to odgovorila da je u Skupštinu "došla da govori o dobijanju IBAR-a".
Na pitanje o Šaranoviću ona je odgovorila kako je upravo pročitala da je tužba odbačena, a na pitanje o Raoniću - "da su medijski zakoni nešto na šta se obraćala pažnja i da narednih dana, upravo zbog mogućih zloupotreba, osnaživanje Savjeta RTCG mogu dodatno osnažiti medijsku scenu i rukovodstvo svake televizije".
Povodom Bečićeve preuranjene čestitke na hapšenju direktorice ASK Jelene Perović poručila je "da iskreno nije ispratila" i da "u trenutku kada je Bečić najavio ili obrazložio hapšenje, pritvor već bio u toku".
Nije imala odgovor ni na to kako situacija iz Šavnika može uticati na jačanje vladavine prava, već je pozvala na zajednički rad vlasti i opozicije u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu.
"Što se tiče vanjske politike, sigurna sam da se ona neće pomjeriti ni za milimetar. Svaka partija ima pravo na svoj stav, ali Vlada je pokazala stav koji se nimalo nije promijenio", dodala je.
Vuković: Nijeste mi odgovorili ni na jedno pitanje, naveo sam vam pet primjera gdje nema vladavine prava
Vuković je na to poručio kako nije dobio nijedan odgovor, te da je svako pitanje postavio kako bi ukazao u kakvom je stanju vladavina prava, koja je od suštinskog značaja za proces evropskih integracija.
"Vladavina prava je onda kad važe zakoni i Ustav za sve jednako. A ja sam vam naveo pet primjera u kojima toga nema. Vi imate situaciju da potpredsjednik Vlade čestita hapšenje koje se još nije desilo. Znate li u kakvim se sistemima to dešava? U onim u kakvima niko od nas ne bi želio da živi", konstatovao je on.
Upitao je kako je većina stabilna kada je juče jedan politički subjekt zaprijetio da će razmisliti o daljoj podršci Vladi.
On je odbacio, kako je rekao, spinove da bi DPS da uđe u vlast.
"Nikad ne bismo bili u ovoj Vladi. Nikad. Za nas je najbolje rješenje u izborima, vanrednim, nakon dobijanja IBAR-a", zaključio je on.
Zogović: Nemojte podržati Rezoluciju, pritisak stranih centara moći je iza toga
Milun Zogović (DNP) je rekao da ova većina ima rezultate koje prethodne vlade nijesu mogle da ispune.
"Kada je većina tako efikasna, zašto se odstupa od koalicionog sporazuma, u kojem stoji da se potpisnice obavezuju da neće podržavati ono što narušava koheziju društva ili izaziva bespotrebne tenzije. Ali šta se dešava - Njemačka nije imala snage da oprosti srpskom i crnogorskom narodu na slobodarskom otporu u borbi protiv nacizma i fašizma, pa danas nameće čitavom svijetu da se izjašnjava o pojedinačnom događaju koji se desio tokom rata u istočnoj Bosni", kazao je on.
Poslije svega, kaže, ostalo je da se produži rat optužbama i osudama, kako bi se "prikrila istorijska istina".
"I ova Skupština je već raspravljala kako da sastavi neki dokument kojim će se posijati staro sjeme nove mržnje. Bez multidisciplinarnog utvrđivanja činjeničnog stanja i istorijske istine nije dovoljna samo pravna kvalifikacija u presudi, pomoću jednog pravnog pojma koji se zove genocid. Taj pojam ima mentalnu i fizičku komponentu... Postoje kritička mišljenja više istaknutih pravnika sa više kontinenata, već je izdvojeno mišljenje predsjednice drugostepenog suda u pogledu osude generala Ratka Mladića. Uslijediće rezultati istraživanja komisije o žrtvama u regiji Srebrenice od 1992. do 1995. čime će se iskazati istina. A presuda tretira samo jedan događaj, jednu lokaciju i jedan narod kvalifikuje genocidnim", dodao je on.
Bavimo se, dodao je, tuđim poslom.
"Nijesmo se smjeli upuštati u kvalifikovanje pojma genocida, ali je snaga pravnih činjenica bila nemoćna pred naređenjem stranih centara moći. Predlažem da Vlada ne podrži Rezoluciju", dodao je on.
Gorčević: Upravo smo i predložili dopunu Rezolucije kako ne bi bilo manipulacija
Gorčević je kazala da se Crna Gora već odnijela prema pitanju genocidu u Srebrenici ranije, te da je i u Skupštini donijeta već jedna rezolucija o tome.
"Mi smo i predložili dopunu rezolucije, kako bismo spriječili sve političke manipulacije i bilo kakvu krivicu i etiketiranje bilo kojeg naroda", odgovorila mu je ona.
Dragović: Mi smo od početka bili za to podržimo Rezoluciju
Darko Dragović (PES) odgovorio je kako u toj partiji nikad nijesu ni imali dilemu da li će podržati Rezoluciju o genocidu u Srebrenici ili ne.
"Od početka smo svi u PES-u imali stav da Rezoluciju treba podržati", kazao je Dragović.
Pitanja manje brojnih naroda od izuzetnog značaja
Obratio se potom Amer Smailović (BS) koji je tražio od Gorčević mišljenje o aktuelnom položaju manje brojnih naroda u kontekstu evropskih integracija.
"Prava svakog pojedinca moraju biti jednaka. Zato su pitanja manje brojnih naroda od izuzetnog značaja u procesu evropskih integracija", odgovorila mu je Gorčević.
Novaković-Đurović: Ne stižu nam suštinski zakoni, nova rješenja biće gora od postojećih
Ana Novaković Đurović (URA) istakla je kako suštinski zakoni od interesa za poglavlja 23 i 24 još nijesu stigli u Skupštinu, iako je međuvladina konferencija već u junu.
"Smatram da se vrlo izvjesno može desiti da propustimo priliku da sprovedemo reforme. Pompezno ste najavljivali zakone o oduzimanju imovine stečene kriminalom, najavljivali italijanski model od kojeg ste odustali, a onda se okrenuli lošijem modelu od postojećeg. Od pompezne najave da ćemo brzo razgovarati o vetingu u pravosuđu, više nema ni riječi", istakla je ona.
Novaković Đurović je rekla kako je ideja o novom Zakonu o sprječavanju korupcije lošije od onog postojećeg, zbog kojeg su i potrebne izmjene.
"Ova Vlada, osim formalne, deklarativne priče, nema suštinsku volju za borbu protiv korupcije i kriminala", istakla je ona.
Gorčević: Svi zakoni su rađeni sa evropskim ekspertima
Gorčević je kazala da su pitanja koja je postavila iz domena Ministarstva pravde.
"Ali svi zakoni su rađeni sa evropskim ekspertima, neki su išli i ka Venecijanskoj komisiji. Nijesmo se bavili štrikovima, nego određenim stvarima koliko smo mogli. U sve je uključen bio Brisel", kaže ona.
Istakla je i da će zakoni stići u Skupštinu, te da će tada poslanici moći da se izjasne o njima.
Reforme, dodala je, neće biti završene sa IBAR-om.
Novaković-Đurović: Znate li Vi u kakvoj Vladi sjedite?
Novaković-Đurović je na konstataciju kako će zakoni stići u Skupštinu, te da će poslanici moći amandmanski da djeluju, upitala Gorčević da li zna u kakvoj Vladi sjedi.
"Vi sjedite u Vladi koja je odbila svaki prijedlog opozicije kad smo govorili o budžetu. I ne mislim da će se desiti da će opozicija imati mogućnost da utiče", naglasila je.
