Teško je i pored svih pomaka govoriti o efikasnoj borbi protiv nezakonitog ribolova, odnosno krivolova dok god država ne prelomi i riješi da pooštri kaznenu politiku, podupre borbu, kako se ne bi događalo da višestruki povratnici prolaze sa novčanim kaznama i još im se uredno vrati alat kojim su nanijeli štetu živom svijetu.
Na ove okolnosti u kontinuitetu ukazuju iz građanske inicijative „Stop krivolovu“ koja se, u saradnji sa ribolovcima i sportskim roniocima, već pet godina bori da se zaustavi devastacija prirodnih resursa – naročito upotrebom nedozvoljenih sredstava za ribolov, poput dinamita na moru i struje na slatkim vodama – i obesmišljavanje i sabotiranje svake šanse da Crna Gora bude prepoznata i kao turistička ribolovna destinacija.
Prema riječima jednog od članova građanske inicijative Aleka Vukovića osim manjkavosti postojećeg zakona, posebno po pitanju odredbi kaznene politike, jedan od ključnih problema je nedovoljno angažovanje svih nadležnih institucija, i njihova zainteresovanost za problem krivolova i borbe protiv njega.
''Osim samoorganizovanih građana sabranih u građansku inicijativu ,,Stop krivolovu“, Uprave policije, inspektora za ribarstvo, Direktorata za ribarstvo i Instituta za biologiju mora, ne postoji jasan stav i podrška ostalih elemenata sistema u borbi protiv krivolova i generalno zaštite državnih resursa!'', kaže Vuković za Pobjedu.
Kaznena politika
Prema njegovim riječima, kaznena politika sama po sebi je prema prekršiocima blagonaklona i skoro pa stimulativna.
''Zato u realnosti imamo višestruke povratnike koji po ličnoj kalkulaciji izračunaju da im je isplativo da i po nekoliko puta budu hvatani u krivolovu, jer poslije plaćanja prekršajnog naloga, sredstva za krivolov vraćaju, te nastavljaju taman tamo gdje su i stali, i iznos kazne jako brzo anuliraju'', ističe Vuković.
On smatra da je, osim raspoloženja i građanske inicijative, potreban drugačiji pristup države u kojoj ovi problemi nikako da na pravi način dođu u prvi plan, iako je očuvanje ribolovnih resursa i sređena oblast jedan od uslova za naš napredak u evropskoj strategiji pregovaranja.
''Lako je zaključiti da državni organi nemaju jasan stav i riješenost da se sa ovim problemom brzo i efikasno obračunaju jednom zauvijek! Osim radne grupe za borbu protiv nelegalnog ribolova, organizovanom od strane Direktorata za ribarstvo, a pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, aktivnosti na terenu građana, policije i inspektora za ribarstvo, ne postoji alternativa rješavanja krivolova, jer država iz nekog razloga na ovaj problem uvijek ima bar jedno oko zatvoreno'', kaže sagovornik.
Navodi da je problem krivolova jedan od ključnih problema i u zatvaranju poglavlja na putu ka EU, ali to evidentno mnogima još nije jasno.
''Zato se problem krivolova u velikom broju slučajeva nanovo gura pod tepih, kao da će ga, ili da bi ga, neko drugi trebalo riješiti. Koliko bi zemlja kao naša, deklarisana kao turistički orijentisana, mogla prihodovati od ribolova izgleda nije podatak interesantan nadležnima, ali svakako da bi do toga jednom i došlo, krivolov, posebno onaj najekstremniji, eksplozivom i strujom, mora biti iskorijenjen'', naglašava Vuković.
Ističe da bi pooštravanje kaznene politike, uređivanje postojećeg zakona o morskom ribarstvu i marikulturi, kao veća podrška države trenutnim aktivnostima i jasniji stav po pitanju krivolova, doprinijela ne samo poboljšanju generalne slike naše zemlje kao turističke destinacije, već i očuvanju resursa, ali i bezbjednosti domicilnog stanovništa i turista.
''Nije rijedak slučaj da se same aktivnosti dinamitaša odvijaju i tokom turističke sezone i nedaleko od lokacija koje koriste turisti, nautičari, ali i mještani, ribari, ribolovci i ronioci, što apsolutno utiče na narušavanje bezbjednosti svih navedenih, čak do mjere ugrožavanja ljudskih života! Dakle, nedvosmisleno je prvi i najvažniji korak borba protiv krivolova, u svim njegovim oblicima, čime bi se stvorila zdrava osnova za razvoj i nekih drugih turističkih ponuda vezanih za more, kao turistički ribolov, ronjenje, nautika itd...'', kaže Vuković.
On napominje da su prirodna bogatstva kojima raspolažemo, resursi ove zemlje i njenih građana.
''Tužno je svjedočiti njihovom devastiranju, jer osim moralne obaveze da se sa time izborimo, imamo i neke druge obaveze prema zemlji u kojoj živimo, a to svakako nije da svjesno prepuštamo manjoj grupi ljudi da svojim krivolovnim aktivnostima pune svoje džepove, na uštrb svih ostalih!'', izričit je sagovornik.
Loše stanje i poruka
Prema njegovim riječima, šteteći državi finansijski, krivolov je taj koji narušava i njen imidž i ugled, i svrstava nas u red malobrojnih zemalja na svijetu koje se sa krivolovom još nijesu izborile, posebno onim najpogubnijim i najsramotnijim – eksplozivom i strujom.
''Stop krivolovu je glas i odgovor građana Crne Gore na nedovoljno dobro odrađen posao u ovoj oblasti, jer nužnost samoorganizovanja građana i obavljanje posla kojim bi se prvenstveno neke od nadležnih institucija trebalo baviti, govori mnogo o stanju kakvo je do pre samo pet godina bilo naša svakodnevnica! Danas je slika mnogo bolja, i pomak je i te kako vidljiv, ali, bez nedvosmislenog stava države, njenog angažovanja i podrške do sada urađenom, ka tom željenom cilju ćemo i dalje ići jako sporo, što svakako nikome ne ide u prilog'', navodi Vuković.
Sagovornik ističe da je sinergija građana, UP, inspekcije uz čist i human odnos prema onome što je naše, zajedničko, nažalost jedino što nas još drži na par koraka od totalnog poraza i prepuštanja mora, rijeka i jezera na milost i nemilost krivolovcima.
''Stava smo da je možda potonja ura da se država uključi, jasno i nedvosmisleno, i da ovu tužnu stranicu okrenemo jednom za svagda, da krivolov gurnemo u zaborav, tamo gdje mu je mjesto, i da zajedno zakoračimo u neka ljepša, mirnija, zdravija i čistija vremena, da prirodi damo vremena da se od dosadašnjeg zuluma oporavi, i da ubrzo u njoj uživamo svi zajedno'', zaključuje Vuković. I. P.
Ima li prostora za primjenu italijanskog iskustva
Početkom maja u Crnoj Gori je uz podršku Italije održana ekspertska misija o ekološkom kriminalu uz podršku Komande karabinjera čiji je cilj bio jačanje kapaciteta policijskih snaga u sektoru zaštite prirodnog nasljeđa, borbe protiv ekološkog kriminala i nedozvoljene trgovine otpadom.
Kao je rečeno Pobjedi u Upravi policije, konkretne obuke o kojima je riječ su trenutno u fazi planiranja shodno postojećim međunarodnim projektima. Ciljna grupa bili bi službenici Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora granične policije.
''Za formiranje posebne strukture u Upravi policije koja bi se bavila suzbijanjem ove vrste kriminala bila bi neophodna izmjena postojećih zakonskih rješenja, odnosno izmjene Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta. Uprava policije je izrazila zainteresovanost u pogledu primjene pozitivnih praksi zemalja EU, a koja je prezentovana od strane italijanskih eksperata, koji su realizovali ekspertsku misiju'', navode iz UP.
Dodaje se da je u postojećoj organizaciji Uprave policije svakako moguće implementirati uspješna italijanska iskustva u ovoj oblasti, uz saradnju koju pružaju nadležne institucije i inspekcijske službe koje se bave predmetnom problematikom.
Italijansko iskustvo u ovoj oblasti, koja ima jednu od najrespktabilnijih ekoloških policija u svijetu, mogla bi biti dragocjena za Crnu Goru. Komanda karabinjera za zaštitu šumarstva, životne sredine i agroposlovanja, broji 7.000 visoko specijalizovanih službenika.
Tada je najavljeno da će crnogorski službenici biti u prilici da i na terenu steknu specifična iskustva i značajne vještine koje će ubuduće moći da koriste u borbi protiv ekoloških zločina.
