Crna Gora je prepoznata kao primjer dobre prakse u reformi poreske administracije u regionu, a nastaviće dalje da nadograđuje i digitalizuje poreski sistem bez zadrške, kroz saradnju svih relevantnih institucija i privrede, to je saopšteno tokom I panela „Digitalizacija kao ključni faktor modernog poreskog upravljanja“, održanog u okviru događaja Poreske uprave Crne Gore Digitalna osnova povjerenja - Novi informacioni sistem Poreske uprave IRMS, prenosi PR Centar.
Ministar finansija Novica Vuković rekao je da će Crna Gora od 1. januara 2026. godine imati potpunu digitalizaciju ove izuzetno važne uprave i sistema naplate prihoda, ističući da država koja teži članstvu u Evropskoj uniji ne može imati alternativu punoj poreskoj disciplini.
“Država poput Crne Gore, koja želi i sigurno će postati dio porodice Evropske unije do 2028. godine, ne može sebi da dozvoli da poreska disciplina ne bude apsolutna obaveza svih nas“, poručio je Vuković.
Podsjetio je da su prihodne uprave u portfelju Ministarstva finansija među najznačajnijim institucijama na nivou države, navodeći da Poreska uprava, Uprava carina i Uprava za igre na sreću imaju ključan uticaj na stabilnost javnih finansija.
„Danas imamo ravnopravan pristup poreskim obveznicima, pojačane kontrole i uređen sistem kakav je Evropska unija primjenjivala mnogo ranije“, rekao je ministar.
Vuković je naglasio da Akcioni plan za suzbijanje neformalne ekonomije mora dobiti stvarni, a ne samo formalni karakter, a da odgovornost za poresku disciplinu mora biti zajednička.
„Akcioni plan mora prestati da bude samo dokument i postati alat za stvarno suzbijanje neformalne ekonomije. Poreska disciplina mora biti zadatak svih, a ne nešto što se pokušava zaobići kroz razna opravdanja“, istakao je Vuković.
On je naveo da današnji rezultati nijesu došli slučajno, već kao odgovor na dugogodišnje izazove i probleme u sistemu, koji su se akumulirali i prije početka njegovog mandata, a koji su zahtijevali sveobuhvatnu i ozbiljnu reformu.
„Imali smo situaciju da nije postojala sinergija među institucijama, iako je kod pojedinaca postojala želja da danas imamo ovakvu reformu“, rekao je Vuković.
On je naglasio da je upravo ono čemu danas svjedočimo dokaz da su sinergija i povezanost Ministarstva sa upravama presudni za uspješnu realizaciju reformskih procesa, uz jasno podijeljenu odgovornost svih učesnika.
„Poreska uprava u prethodnim godinama gubila povjerenje, ali danas svjedočimo da se to povjerenje rapidno vraća“, istakao je Vuković.
Vuković je posebno istakao ulogu Poreske uprave, čiji zaposleni, kako je naveo, nijesu odustajali od reforme ni u periodima kada uslovi nijesu bili povoljni, “već su godinama čekali trenutak za njenu potpunu primjenu“.
Smatra da je unapređenje poreskih sistema ključ efikasne i transparentne države, ističući da se radi o projektima koji su među najznačajnijima u okviru njegovog mandata.
„Nastavljamo sa nadogradnjom sistema bez zadrške, posebno kada govorimo o projektima koje smatramo ključnim za dalji razvoj države. Izmjena i unapređenje postojećih poreskih sistema omogućavaju transparentnije podatke, kvalitetniji odnos prema poreskim obveznicima i efikasniji rad institucija, pri čemu digitalizacija u velikoj mjeri olakšava čitav proces“, poručio je Vuković.
Prema njegovim riječima, inspekcijski nadzor i jačanje povjerenja u sistem rada Poreske uprave biće dodatno unaprijeđeni u narednom periodu, dok je uloga Ministarstva finansija da obezbijedi zakonodavni okvir koji se dosljedno primjenjuje u praksi, a ne ostaje samo formalno rješenje.
V.d. direktora Poreske uprave Sava Laketić istakao je da je projekat implementacije IRMS sistema uspješno priveden kraju zahvaljujući snažnom institucionalnom angažmanu i značajnim ulaganjima, navodeći da se sistem nalazi na pragu potpunog puštanja u produkciju.
„Na pragu smo potpunog puštanja sistema u produkciju“, kazao je Laketić.
On je naglasio da IRMS sistem ne predstavlja samo tehničko unapređenje, već ključni reformski iskorak na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji, imajući u vidu njegov značaj za ispunjavanje evropskih obaveza.
„Sistem IRMS nije samo unapređenje na našem putu ka Evropskoj uniji, već je on bio neophodan kako bismo zatvorili Poglavlje 6, upravo da bi se omogućila digitalna, elektronska registracija, za kojom je postojala realna potreba“, istakao je Laketić.
Podsjetio je da su temelji sistema postavljeni prije nekoliko godina, a da je njegov razvoj bio planski i fazan proces.
„Sistem je koncipiran, odnosno funkcionalni dokument je rađen 2022. godine, dok je sam sistem ugovoren tokom 2023. godine“, naveo je Laketić.
Ukazao je i na činjenicu da se u uporednoj praksi ovakvi sistemi uvode znatno sporije, dok je u Crnoj Gori proces realizovan u relativno kratkom roku, uz kontinuiran rad na implementaciji.
„U drugim državama implementacija ovakvih sistema traje značajno duže. Kod nas je proces trajao oko godinu i devet mjeseci od mog dolaska i, iako smo po mom dolasku dio vremena potrošili na formalne stvari, suštinski smo sve vrijeme radili na implementaciji“, kazao je Laketić.
Prema njegovim riječima, ovi servisi će imati značajnu ulogu u jačanju kapaciteta Poreske uprave i efikasnijoj borbi protiv sive ekonomije.
„Neki od tih servisa će svakako biti snažan alat u rukama Poreske uprave, ali i u rukama zaposlenih u Poreskoj upravi, u borbi protiv sive ekonomije“, naglasio je Laketić.
Podsjetio je i da je u okviru istog projekta, kroz poresku reformu i RAR projekat, uvedena elektronska fiskalizacija kao dodatni mehanizam kontrole.
Istakao je da će kombinacija IRMS sistema i elektronske fiskalizacije po prvi put omogućiti sveobuhvatan, 360-stepeni pregled poreskih obveznika, što će značajno unaprijediti nadzor i pravičnost sistema.
„Sa ta dva alata, od kojih će nam IRMS po prvi put ponuditi pregled poreskog obveznika od 360 stepeni, kao i sa fiskalizacijom koju ćemo uskoro imati u potpunosti zaokruženu, moći ćemo značajno bolje i pravičnije da se borimo protiv neformalne ekonomije“, naveo je Laketić.
Govoreći o budućim prioritetima, istakao je da borba protiv neformalne ekonomije ostaje jedan od ključnih ciljeva koji se planski sprovodi iz godine u godinu.
„Jedan od ključnih ciljeva i ključnih aktivnosti koje planiramo iz godine u godinu jeste upravo borba protiv neformalne ekonomije“, kazao je Laketić.
Izrazio je očekivanje da će privreda prepoznati značaj reforme i digitalizacije Poreske uprave, te da će odnos države i privrede biti zasnovan na partnerstvu.
„Zaista očekujem da će privreda sa blagonaklonim stavom prihvatiti digitalizaciju Poreske uprave. Vjerujem da ćemo u periodu nakon puštanja sistema u produkciju imati partnerski odnos. Naša ruka je ispružena“, poručio je Laketić.
Na kraju je naglasio da će institucije obezbijediti stalnu podršku korisnicima sistema kroz jasno definisane kanale komunikacije.
„Organizovaćemo kanale komunikacije i konsultacije, kroz help desk i linije pomoći“, zaključio je Laketić.
Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore, Slobodan Mikavica, rekao je da privreda u ovom procesu ne vidi prepreku, već priliku.
“Naš interes je da budemo partner državi, jer smanjenje sive ekonomije znači ravnopravne uslove za sve, pravedniju raspodjelu fiskalnog tereta i zdraviji poslovni ambijent“, poručio je Mikavica.
Ocijenio je da ovakva softverska rješenja, imaju snažan i dugoročan uticaj na privredu i građane, posebno u kontekstu evropskih integracija.
„Procesi koji nas približavaju Evropskoj uniji ne dešavaju se u nekoj dalekoj budućnosti oni su već tu. Na nama je da ih prepoznamo, prihvatimo i što prije se prilagodimo, kako bismo ojačali sistem i ukupnu konkurentnost crnogorske privrede“, rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima nastavak procesa fiskalizacije jedan od ključnih koraka ka jačanju privrede, smanjenju sive ekonomije i stvaranju jednakih uslova za sve učesnike na tržištu.
On je naglasio da fiskalizacija predstavlja neraskidivi dio šire digitalizacije društva, čiji je krajnji cilj uspostavljanje funkcionalnog „one stop shop“ sistema, koji će privredi i građanima omogućiti jednostavniju i efikasniju komunikaciju sa institucijama.
Koordinator programa Svjetske banke, Denis Mesihović, poručio je da projekat reforme poreskog sistema u Crnoj Gori predstavlja suštinsku i sistemsku promjenu.
Mesihović je podsjetio da su digitalizacija i modernizacija poreskih sistema među njenim ključnim prioritetima.
„Kroz ovaj projekat snažno podržavamo rad Vlade Crne Gore na jačanju fiskalne održivosti, suzbijanju sive ekonomije i unapređenju ukupnog poslovnog ambijenta“, rekao je Mesihović.
On je dodao da se implementacijom reforme očekuje savremena i moderna Poreska uprava, koja će efikasno doprinositi fiskalnoj stabilnosti i javnim finansijama Crne Gore, kroz predvidiv i transparentan sistem poreskih prihoda.
Mesihović je naglasio i regionalni značaj projekta, ističući da je Crna Gora prepoznata kao dobar primjer reforme poreske administracije.
„Druge zemlje pažljivo prate način na koji se ova kompleksna reforma sprovodi u Crnoj Gori, upravo zbog njenog obima i značaja. Vrijednost projekta iznosi oko 18,8 miliona eura, a elektronska fiskalizacija predstavlja jedan od prvih ključnih rezultata i jasan pokazatelj pravca u kojem treba da ide reforma Poreske uprave“, naveo je on.
