Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja u decembru označilo je ulazak Crne Gore u novu, dinamičnu fazu evropskih integracija, ali i razotkrilo složenost politike proširenja Evropske unije u aktuelnom geopolitičkom trenutku, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kako navode, iako je ishod bio pozitivan, proces su pratili oprezni politički signali, zadrške i različita tumačenja među državama članicama.
“Evropska perspektiva Crne Gore jeste realna i ohrabrujuća, ali njena realizacija zahtijeva punu unutrašnju koordinaciju, političku zrelost i odgovorno upravljanje istorijskom prilikom koja se ne pruža često, centralna je poruka PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO)”, piše u saopštenju.
Dodaju da o kontekstu u kojem se odvijaju pregovori Crne Gore sa EU, Nikola Obradović saradnik na programima u CGO-u, razgovarao je sa Predragom Zenovićem glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom, i Ivanom Vukovićem predsjednikom Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore.
“Ne bih koristio riječ blokada ni za jednu državu koju ste pomenuli, kao ni za cijelu dinamiku pregovora“, kazao je Predrag Zenović na upit da prokomentariše navode o blokadama, različite vrste, od strane Francuske i Mađarske.
Podsjetio je da proces zatvaranja poglavlja zahtijeva jednoglasnost i prolazi kroz složene političke i tehničke procedure. Iako su zatvorena poglavlja bila tehnički spremna i dobila pozitivne ocjene Evropske komisije, političke odluke, kako je naglasio, ne zavise isključivo od tehničkih kriterijuma.
“Moramo razumjeti kompleksnost cijelog procesa. Nekad se zeleno svjetlo ne daje do samog kraja, upravo zbog unutrašnjih konsultacija među državama članicama. Dobro je da, u ovom trenutku, ni oko tih pet poglavlja, niti oko toga da Crna Gora treba da što prije krene u izradu Ugovora o pristupanju zajedno sa EU, nema spora među državama članicama“, dodao je Zenović.
U saopštenju se navodi da je ocjenjujući 2025. godinu kao uspješnu u pogledu evropskih integracija, Vuković istakao da će 2026. godina biti presudna.
“Potrebna nam je potpuna mobilazicija svih proevrospkih snaga u Crnoj Gori. Ne smijemo dozvoliti razvoj političkih narativa i tema koje nas dijele, već se moramo okupiti oko evropske agende, makar deklarativno. Ako to bude tako, imaćemo razloga za optimizam. Ono što se desilo sa Francuskom govori nam da svi moramo biti zajedno, da je potpuno nebitno ko je dao doprinos u onom ključnom trenutku”, kazao je on.
Govoreći o regionalnom kontekstu, Zenović je kako navode, ocijenio da je Albanija imala izuzetno dinamičnu godinu, ali je upozorio na izazove koji tek slijede.
“Albanija je imala impresivnu godinu, ali podsjećam da IBAR kao ključna prepreka za zatvaranje poglavlja stoji pred Albanijom, kao i zatvaranje svih 33 pregovaračka poglavlja. Brzina otvaranja poglavlja ne znači nužno i brzinu njihovog zatvaranja“, istakao je on.
Dodaju i da je Vuković naglasio da regionalna poređenja moraju biti realna i depolitizovana, te ukazao na razlike u političkom pozicioniranju država kandidata, posebno u odnosu prema Srbiji.
“Crna Gora bi mogla imati ozbiljne posljedice ukoliko bi bila percipirana kao država koja balansira između različitih geopolitičkih centara. Evropski put zahtijeva jasnu spoljnopolitičku orijentaciju i dosljednost u vrijednostima.“, kazao je on.
Posebno je upozorio da kako ističu, Crna Gora ne smije postati „talac regionalnih aranžmana ili ideja o grupnom ulasku u EU“, naglašavajući da bi model u kojem najnaprednije države čekaju one koje zaostaju bio štetan. U tom kontekstu, i Vuković i Zenović saglasni su da je princip individualnog napretka, tzv. regata, najpravednije i najefikasnije rješenje.
Vuković je bio kritičan i prema kako kažu, nedostatku pune koordinacije unutar izvršne vlasti.
“Jedan dio Vlade vrlo predano radi svoj posao, dok drugi ne razumiju ozbiljnost trenutka. Ova istorijska prilika ne može se iskoristiti bez sinergije svih aktera i ovo ne može završiti nekoliko ljudi“, poručio je on.
Dodao je da, ukoliko Crna Gora želi da do kraja 2026. godine zatvori 21 pregovaračko poglavlje, pun angažman moraju pokazati Vlada, Skupština i drugi društveni akteri.
“Ponekad je pokretačka snaga u Briselu veća nego u Podgorici, što mora biti dodatni alarm za domaće institucije“, upozorio je Vuković.
Navodi se i da su Zenović i Vuković saglasni da bi uspjeh Crne Gore imao pozitivan efekat i na region.
“Stabilan i integrisan Zapadni Balkan je u interesu svih. Uspjeh Crne Gore mogao bi pomoći i drugim državama regiona, jer bi potpuna integracija regiona značajno olakšala administrativne, bezbjednosne i ekonomske izazove“, kazao je Zenović.
Kako kažu, Vuković je ocijenio da u Srbiji trenutno postoji određena zabrinutost zbog mogućnosti da Crna Gora ili Albanija uđu u EU prije nje.
“Srbija ima veliki potencijal, ali se on trenutno koristi na način koji društvo udaljava od evropskih vrijednosti“, kazao je on, upozorivši i na izazove vezane za korupciju i kriminal u Albaniji, koji bi u narednom periodu mogli dodatno zakomplikovati evropski put te države.
Zenović i Vuković su zaključili i da atmosfera u Briselu djeluje ohrabrujuće, ali da će naredni period pokazati da li Crna Gora ima dovoljno političke zrelosti i institucionalne snage da ovu fazu pretvori u završnicu pregovaračkog procesa.
