Direktor konsultanske kuće Fidelity consulting Miloš Vuković, upitan o Euro modelu, kazao je da je ovo Euro DIK model – dužničko-inflatorno-kockarski.
“Dužničko jer nam je premijer rekao da ćemo morati 200 miliona da se zadužimo da isplatimo plate i penzije. To znači da će plate i penzije u 2027. godini finansirati iz kredita. Inflatorni zato što već imamo inflaciju, a svi koji podržavaju Euro model se sada čude i kažu kako imamo inflaciju, a nije januar. Prazna i površna priča koja nema utemeljenje u nauci. Jer, nauka se upravo dešava – kada imate najavu povećanja fiksnog troška, privreda reaguje tako što podiže cijene da bi izbalansirala neravnotežu. Nauka je pobijedila pseudo kockarski pristup. Neko je sebi dao za pravo da se igra sa penzionim sistemom koji u CG postoji 100 godina, preko noći da ga polomi”, rekao je Vuković na Cetinjskom forumu.
Vuković je i da čeka 16. novembar i predstavljanje budžeta.
“Ako Euro model bude sproveden, imaćemo deficit 500-600 miliona eura, što je veći deficit nego u kovid godinama. Iako se zove Euro model, u Evropi nema ovakvog primjera. Pozivam da se 16. odloži usvajanje budžeta, da malo pričamo o tome. Svi želimo veće plate i penzije, ali na održiv način”, rekao je Vuković.
Prema riječima Vukovića, ukoliko se sprovede Euro model, minimalna plata porašće više nego što je sada prosječna plata, što, kako je kazao, predstavlja presedan u ekonomskoj istoriji.
„Primjera radi, prosječna plata u Crnoj Gori biće veća od prosječne plate u Hrvatskoj, iako je naša ekonomija duplo manje produktivna. Domaća proizvodnja je potpuno desetkovana, a već imamo najave povećanja cijena u pekarama i mljekarama. Oni koji su predložili ovaj model sada se čude takvim najavama. Cijene se povećavaju kako bi privrednici opstali, a ne bi me čudilo da počnu da hapse ljude i po pijacama, jer moraju da pokriju sve troškove. Ljudima koji se bore za opstanak prijetite radikalnim mjerama“, kazao je.
Dodao je da očekuje i rast cijena kafe, zakupa i električne energije, te ocijenio da će najveće posljedice osjetiti penzioneri.
„Najgore će proći 130.000 penzionera, kojima će penzije biti povećane za 50 eura, dok će prosječna zarada porasti za 400 eura“, naveo je.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković, govoreći o kratkoročnim i dugoročnim benefitama modela, kazao je da bi kratkoročno benefite mogli imati zaposleni sa minimalnim zaradama i nižim stepenom stručne spreme.
“Za njih će ovo povećanje biti značajno. Već par posljednjih mjeseci cijene u CG rastu brže od zarada. To jasno govori da niste jačali produktivnost i da se to prenosi na cjenovnu politiku. Drugi segment su zaposleni u javnoj upravi, posebno oni koju su na nižim pozicijama. Iz ugla privrede, to su velike kompanije koje kratkoročno mogu osjetiti posljedice, ali dugoročno će imati benefite. Kada imate kompanije koje sada imaju profit, odreći će ga se i finansirati povećanje zarada, ali će dugoročno kroz povećanje potrošnju pokušati da vrate taj profit. Tu postavljam pitanje koliko će odricanje od profita uticati na odricanje od investicija. Često možemo čuti kritike na račun privrednika koji stvaraju profit – to nije štetno i nikome nije donio loše. To je dobro i za državu, ako nemate profit, imate problem sa ekonomijom”, rekao je Mulešković.
O tome ko može imati indirektne benefite od Euro modela, Mulešković kaže da je to neformalni sektor.
“Kad povećavate troškove zarada, dio poslovnih aktivnosti može skliznuti u neformalni sektor, to pokazuje teorija. Postoji korelacija između povećanja minimalne zarade i povećanja dijela neformlana ekonomije. Takođe, ovaj model je planiran da se finansira od dijela suzbijanja neformalne ekonomije. Što se tiče mladih, pitanje je hoće li oni imati benefite, ukoliko ne nađu zapošljenje. Pitanje je hoće li u privredi primati ljude bez iskustva ili će primiti nekog sa 20 godina iskustva za relativno sličan trošak”, rekao je Mulešković.
Glavni analitičar BI konsaltinga Ratko Nikolić kazao je da se suočavamo sa jednom dosta čudnom pojavom za objasniti.
“Ali slično je bilo i sa Evropom sad 1 i 2, ja sam mislio da će treći program biti sanacija prethodna dva modela, no, to nismo dobili, već korak dalje u jednoj priči koja nema jaču pozadinu. Uticaj će biti jako veliki, prije svega na javne finansije na državnom i opštinskom nivou. Što se tiče državnog nivoa, nisam siguran da za same plate u javnom sektoru ima dovoljno sredstava u budžetu, čak i za osnovno podizanje minimalnih zarada”, smatra Nikolić.
On je podsjetio i da je direktor Fonda PIO kazao da je verzija budžeta za narednu godinu već bila predata, pa je tek onda došao Euro model.
“Svi smo se informisali preko tvita premijera. Nije jednostavno biti u Ministarstvu finansija. Što se tiče penzionog sistema prilično je oštećen prethodnim mjerama, ovoga puta se penzioni sistem urušava u potpunosti, i to na način kao posljedica ove odluke. Ne možemo govoriti o novom penzionom modelu jer ga mi nemamo, mi samo imamo posljedicu o povećanju plata i ukidanju doprinosa”, ocjenjuje Nikolić.
Profesorica na Ekonomskom fakultet Maja Baćović, kazala je da osnovna ekonomska logika kaže da ako povećavate trošak bilo kog proizvodnog inputa, uključujući i zarade, a da paralelno vaša prozivodnja ne raste, vi rast toga troška morate najčešće prenijeti na cijene.
“Ovo je takav slučaj jer imamo najavljen rast zarada, u trenutku kada proizvodnja raste prilično sporo, a imamo indikatore koji kažu da nam produktivnost rada i multifaktorska produktivnost opadaju posljednjih godina. Ovo nije momenat da se povećavaju zarade. Umjesno bi bilo, u blagoj mjeri, prilagođavanje zarada inflatornom rastu u posljednjem periodu”, rekla je Baćović.
