Donji Brčeli, srce crnogorske istorije i vjekovni svjedok nacionalnih događaja. Ovo kulturno blago, koje u sebi nosi sjećanja na znamenite ličnosti poput Šćepana Malog i vladike Arsenija Plamenca, danas je, nažalost, izloženo ozbiljnoj devastaciji.
Stručnjaci upozoravaju da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, iako je potpisivanjem Temeljnog ugovora dobila nesrazmjerno veliku moć, i dalje ima jasna ograničenja u pogledu upravljanja kulturnim dobrima. Uprkos tome, devastacija svetilišta poput Donjih Brčela pokazuje kako se ta ograničenja zanemaruju, čime se ugrožava ne samo fizički izgled spomenika, već i samo kulturno pamćenje Crne Gore.
Nakon što su mještani optužili sveštenike Srpske pravoslavne crkve da kopaju groblja kod manastira Donjih Brčela, kulturnog dobra Crne Gore, postavljaju se pitanja: do kada će institucije da ćute i do kada će se crnogorska istorija falsifikovati pod plaštom crkvenih interesa?
„Ovo što mi danas imamo u Donjim Brčelima je zapravo jedan nedostatak institucija Crne Gore i moći tih institucija da stanu na put jednome očiglednom prekrajanju i očiglednoj uzurpaciji kulturnih dobara ove zemlje“, kazao je za Televiziju E istoričar Vukota Vukotić.
Nije prvi put da se kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore u Donjim Brčelima suočava sa skrnavljenjem, kaže Vukotić. Iako Temeljni ugovor daje značajne ovlasti crkvi, tvrdi da granica postoji.
67„Postoji Zakon o kulturnim dobrima. I taj Zakon o kulturnim dobrima je iznad bilo kakvog ugovora. Čak šta više, mislim da se i Temeljni ugovor prilagođava odredbama o kulturnim dobrima“, podsjetio je Vukotić i dodao da je zaista prije par godina bio pokušaj da se oskrnavi grob Šćepana Malog. Ne znam što njima tačno smeta Šćepan Mali, ali ajde. Danas se žele uzeti značajne stavke našeg identiteta kako bismo od nacije dobili jednu amorfnu masnu koja se više ne pita ni o čemu, već samo jednostavno sluša.
Iako zakonom zaštićen kao kulturni spomenik, manastir se danas tretira poput privatne imovine crkve. Prema tvrdnjama djela istoričara tokom jednog od igumana tog manastira oštećen je i grob Šćepana Malog. Devastacija pogađa i groblja predaka mještana, među kojima su i članovi porodice Nenada Nikaljevića. Njega i suprugu je prošle sedmice privela policija nakon verbalnog sukoba sa popovima i radnicima koji koji kod crkve izvode radove o kojima niko ništa ne zna. Uprkos svemu, Ministarstvo kulture do sada nije javno reagovalo.
„Tamo je sahranjen prvi svjetovni vladar Crne Gore Šćepan Mali. Zatim, tamo je sahranjen prvi vladika koji nije bio iz dinastije Petrovića Arsenije Plamenac. Tamo je radila jedna od rijetkih škola, čak i u momentu kad Crna Gora nije imala državu. Međutim, mi danas vidimo da to prisvaja Crkva Srbije, kao da je to nešto njeno i da to nije crnogorskoga naroda“, navodi Vukotić.
Manastir Donji Brčeli zakonom je zaštićeno kulturno dobro još od 1953. godine, a od 1961. upisan je u registar nepokretnih kulturnih spomenika Crne Gore. Ipak, uprkos formalnoj zaštiti, na kompleksu se i dalje izvode nestručne intervencije i vrše izmjene bez adekvatne kontrole ili saglasnosti nadležnih institucija. Manastir je izgradio Đurađ II Balšić u 15. vijeku i služio je kao rezidencija njegove dinastije.
