Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je predstavljajući rad svoje organizacije kazala za Pobjedu da je Specijalnoi tužilaštvo 2019. i 2020. godine u predmetima visoke korupcije privremeno blokiralo imovinu za koju se sumnja da potiče od kriminala u vrijednosti od preko 100.000.000 eura.
Samo u toku 2020. godine u postupcima visoke korupcije državnoj kasi je vraćeno 5.842.001,62 eura od protivpravno stečene imovinske koristi i izrečenih novčanih kazni.
U istom periodu u postupcima istrage privremeno su blokirana novčana sredstva na bankarskim računima u iznosu od 3.325.989 eura i 13.800 američkih dolara.
SDT u proteklih nekoliko godina, tačnije od formiranja SDT bilježi veoma dobre rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako ste prije formiranja SDT-a vodili najznačajnije istrage, veliku ulogu ste imali i u budvanskim predmetima. Što je u Vašem dosadašnjem radu bio najveći izazov?
VUKČEVIĆ: Borba protiv organizovanog kriminala, a posebno visoke korupcije u takozvanim ,,budvanskim predmetima“ započeta je još 2008. godine u okviru rada VDT - Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina. Tada su formirani prvi predmeti u kojima je tužilaštvo u narednom periodu prikupljalo podatke i dokaze koji su ukazivali na osnovanu sumnju da su od strane čelnika lokalne samouprave izvršena krivična djela zloupotreba službenog položaja, gdje je pričinjena šteta Opštini Budva. To su slučajevi poznati u javnosti pod nazivom „Zavala“ i „Košljun“, na kojima sam radila, a koji su okončani pravosnažnim i osuđujućim presudama protiv većeg broja lica koja su osuđena na višegodišnje zatvorske kazne. Daljim radom u ,,budvanskim predmetima“ u okviru Specijalnog državnog tužilaštva koje je kao posebno tužilaštvo formirano 2015. godine utvrdili smo da je u brojnim poslovima Opštine Budva postojao isti modus operandi, što je ukazivalo da se radi o organizovanom kriminalu. To su slučajevi „TQ Plaza“, „Prijevor“, „Plato Jaz“, „Krapina“, „Bulevar“ itd., u kojim slučajevima smo osim prikupljanja i analize obimne finansijske i poslovne dokumentacije i brojnih vještačenja raznih struka primijenili institute svjedoka saradnika i sporazuma o priznanju krivice, a istovremeno izvršili blokadu imovine za koje je postojala osnovana sumnja da je pribavljena izvršenjem krivičnih djela visoke korupcije.
U toku rada na ovim slučajevima srijetali smo se sa velikim izazovima i to prvenstveno u prikupljanju dokaza vezano za poslovno finansijsku dokumentaciju, a posebno dokumentaciju koja se odnosi na novčane tansakcije koje su realizovane od strane okrivljenih lica na računima poslovnih banaka u inostranstvu na of shore destinacijama, kao i prikupljanju dokaza iz inostranstva putem međunarodne pravne pomoći, koja je, kao što je svima poznato, vrlo spora. Takođe su se izazovi ogledali i u prikupljanju dokumentacije koja je pribavljana od rezidentnih pravnih lica i koja vrlo često nije kompletna zbog proteka vremena.
Uprkos izazovima na koje smo nailazili, SDT je postiglo značajne rezultate. Od izvršilaca krivičnih djela u budvanskim slučajevima trajno smo oduzeli nelegalno stečenu imovinsku korist u iznosu 29.579.897,13 eura i vratili je građanima Budve.
Osim u budvanskim predmetima, istakli ste se u predmetima finansijskih istraga na kojima insistira EU. Koliko je teško dokazati imovinu stečenu kriminalom?
VUKČEVIĆ: Institut finansijske istrage je relativno novi institut u našem krivičnom zakonodavstvu. Cilj finansijske istrage je da se pronađe nezakonito stečena imovina i kao takva u sudskom postupku oduzme od vlasnika.
Da bi se ostvario ovaj cilj, neophodno je pribaviti valjane dokaze kojima se potvrđuje nezakonito stečena imovina.
Dosadašnja praksa je pokazala da se finansijske istrage trebaju pokretati u najranijoj fazi postupka – u izviđaju, a svakako sa pokretanjem krivičnih istraga, što Specijalno tužilaštvo i čini.
Međutim, u toku finansijskih istraga nailazimo na probleme neažuriranih baza podataka pojedinih državnih organa, institucije kojima se obraćamo za dostavljanje određene dokumentacije istu ne posjeduju ili je uništena zbog proteka vremena. Problemi se javljaju kada neke podatke i dokaze treba pribaviti u inostranstvu što zahtijeva duži vremenski period.
Zato značajnu ulogu u finansijskim istragama imaju prije svega obučeni finansijski stručnjaci, odnosno istražitelji i to za bankarsko poslovanje, za informacione tehnologije, za knjigovodstvene poslove i poreski stručnjaci. Od značaja su stručnjaci iz oblasti nekretnina jer dosadašnja praksa pokazuje da izvršioci krivičnih djela, a posebno krivičnih djela visoke korupcije, sakrivaju svoju imovinu koju su nezakonito stekli, upisujući je na imena drugih lica, uz dogovor sa tim licima, zameću tragove te svoje imovine i to rade dugi niz godina. Okrivljeni na taj način raslojavaju imovinu dok tužilac sa druge strane mora dokazati vezu u odnosu na tu imovinu između okrivljenog i lica na koje je formalno prenijeta imovina. To je naročito teško kada se ima u vidu da su u pitanju bliski prijatelji, poslovni saradnici ili rođaci okrivljenih koji putem raznih pravnih poslova dokazuju da su tu imovinu stekli na zakonit način.
Dodatni problem predstavlja i činjenica što se takva imovina, bez obzira da se radi o pokretnim ili nepokretnim stvarima ili o novcu često fizički nalazi ili je evidentirana u drugim državama što zahtijeva ne samo sprovođenje postupka međunarodne pravne pomoći nego i intenzivnu i neposrednu saradnju pravosudnih i drugih organa između država.
Ono što je nužno za efikasno vođenje finansijskih istraga je razvijen informacioni sistem i povezanost SDT-a sa bazama podataka drugih državnih institucija.
Što kaže statistika kada su u pitanju finansijske istrage?
VUKČEVIĆ: Međutim, i pored brojnih izazova sa kojima se Specijalno državno tužilaštvo suočava kada je u pitanju ova oblast, smatram da smo u dosadašnjem radu postigli zaista značajne rezultate. Uspjeli smo da pred nadležnim sudom, u tzv. ,,budvanskim predmetima“ osim imovine koja je pribavljena krivičnim djelima, od osuđenog Svetozara Marovića, odnosno od lica na koga je nezakonito prenijeta imovina, trajno oduzmemo vilu u Bečićima vrijednu 1.500.000 eura. Od osuđenog Miloša Marovića oduzet je stan od oko 200 metara kvadratnih čija vrijednost iznosi oko 300.000 eura. Ova imovina je sada u vlasništvu države Crne Gore. Takođe je tokom krivičnog postupka dokazano da je dio nezakonito stečene imovine koja je oduzeta od okrivljenog pravnog lica „T.U.“(Trejd junik), u vrijednosti od oko 19.000.000 eura, pripadala osuđenom Svetozaru Maroviću. Ova imovina je bila prikrivena jer nije bila upisana formalno na ime Svetozara Marovića.
Kada su u pitanju krivična djela iz oblasti visoke korupcije, SDT je u periodu od 2016. do 2020. godine podiglo optužnice protiv većeg broja lica u kojim postupcima smo utvrdili da je pričinjena imovinska šteta u ukupnom iznosu od 174.420.528 eura, a u toku 2020. godine smo podigli optužnice u postupcima u kojima su prikupljeni dokazi da je pričinjena imovinska šteta u ukupnom iznosu od 72.215.108,50 eura.
Takođe, u slučajevima poznatim pod nazivom „Atlas“, Specijalno državno tužilaštvo je do sada pred nadležnim sudom podiglo 7 optužnica protiv D. K. (Duško Knežević) i sa njim povezanih lica, zbog koruptivnih krivičnih djela kao i pranje novca. Do sada su potvrđene tri optužnice, a u odnosu na ostale je u toku postupak pred sudom.
Sa pokretanjem krivičnih istraga u slučaju „Atlas“ SDT je pokrenulo i finansijsku istragu u kojoj je nadležni sud prihvatio prijedlog tužilaštva da se blokira imovina: nepokretnosti, pokretne stvari, akcije, obveznice, udjeli u društvu. U žalbenom postupku su odbijene žalbe okrivljenih.
Tako je Specijalno državno tužilaštvo u toku 2019. i 2020. godine u predmetima visoke korupcije privremeno blokiralo imovinu za koju postoji osnovana sumnja da potiče iz kriminalne djelatnosti u vrijednosti preko 100.000.000 eura.
Samo u toku 2020. godine u postupcima visoke korupcije vraćena je protivpravno stečena imovinska korist i izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 5.842.001,62 eura. Ovaj novac je uplaćen na račun budžeta Crne Gore.
U istom periodu u postupcima istrage privremeno su blokirana novčana sredstva na računima kod poslovnih banaka u iznosu od 3.325.989 eura i 13.800 američkih dolara.
Kada je u pitanju slučaj „Meljine“, postupak istrage je u toku i u tom postupku smo uspjeli da privremeno blokiramo dalje raspolaganje imovinom za koju postoji osnovana sumnja da je predmet izvršenja krivičnog djela. Vrijednost imovine Meljina u momentu izvršenja djela bila je procijenjena na oko 70.000.000 eura.
Iako kritičari navode da je vrlo malo istraga o ratnim zločinima i u toj oblasti ste jedna od rijetkih koja bilježi rezultate. Nedavno ste dobili spise od Međunarodne organizacije, ima li novih istraga na vidiku?
VUKČEVIĆ: Posljednji procesuirani slučaj iz oblasti ratnih zločina je slučaj „Zmajević“ na kojem sam radila. Predmet je okončan osuđujućom pravosnažnom presudom kojom je Zmajević osuđen na 14 godina zatvorske kazne i koju trenutno izdržava.
U novembru 2020. godine, kao rezultat intenzivne saradnje između Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Rezidualnog mehanizma (RM), dostavljen nam je RM materijal koji sadrži podatke, dokumenta i dokaze koji upućuju da su u toku ratnih dešavanja 1991 – 1992. godine na teritoriji BiH od strane državljana Crne Gore vršeni ratni zločini. Povodom dostavljenih podataka formiran je Istražni tim koji čine specijalni tužilac, saradnici i ovlašćeni policijski službenici, koji intenzivno rade na prikupljanju podataka i dokaza u pravcu procesuiranja izvršilaca krivičnih djela ratnih zločina. Postupak izviđaja je u toku.
Pored Vaših stručniih i profesionalnih kompetencija, šira javnost, čini se, nije dovoljno upoznata sa Vašim integritetom koji nenametljivo nosite u društvu gdje se, nažalost, snaga i autoritet obično nameću agresivnošću. Kako ste se prilikom kandidature za VDT našli na meti optužbi da ste pod uticajem Milivoja Katnića, pojasnite u kojoj mjeri su tužioci samostalni u svom radu i kako se ocjenjuje njihova stručnost?
VUKČEVIĆ: Zakon nalaže samostalnost i nezavisnost državnih tužilaca, a poslovi državnog tužilaštva se ne smiju vršiti ni pod čijim uticajem. Rad svakog državnog tužioca podliježe kontroli i ocjeni. Konkretno, u okviru tužilačke organizacije, shodno Zakonu o državnom tužilaštvu, periodično se vrši kontrola rada i ocjenjuje stručnost svakog državnog tužioca od strane komisije koju formira vrhovni državni tužilac. Naravno da je i moj rad u prethodnom periodu ocjenjivan od nadležne komisije tužilaštva.
Osim toga, veliki dio predmeta na kojima sam radila, a posebno u oblasti visoke korupcije, je poznat široj javnosti i upravo rezultati postignuti u tim postupcima govore o mojoj stručnosti, profesionalnim kompetencijama i integritetu.
Najveća satisfakcija je što me struka podržala u kandidaturi za VDT-a
Tužilački savjet Crne Gore je specijalnu tužiteljku Lidiju Vukčević jednoglasno predložio za vrhovnog držvnog tužioca cijeneći njenu stručnost, profesionalnost i odgovornost u radu.
- Moja kandidatura za vrhovnog državnog tužioca se desila u specifičnim uslovima imajući u vidu tada postojeće društvene prilike u državi. Struka me je u potpunosti podržala i to je za mene najveća satisfakcija – kazala je ona odgovarajući na pitanje kako objašnjava kritike poslanika na račun njene kandidature za vrhovnog državnog tužioca.
