Sindikat sudstva donio je odluku o obustavi rada koja na snagu stupa sjutra, a primjenjivaće se svakog radnog dana od 11 do 12 sati. Kako su saopštili, razlog su neadekvatna primanja i koeficijenti koji ne prate težinu i odgovornost posla koji obavljaju.
Predsjednik Sindikata Dejan Đukić saopštio je da traže uvećanje zarade za 30 odsto za samostalne referente u sudskoj administraciji u grupi D i potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora za pravosuđe. Ističu da su iscrpili sve mogućnosti kako bi kroz dijalog došlo do rješavanja problema, ali pošto njihovi zahtjevi nijesu uslišeni, morali su da preduzmu radikalnije korake.
Mogućnost štrajka najavili su i zaposleni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), koji su prije petnaestak dana saopštili da će čekati do 2. oktobra. Suština njihovog zahtjeva je da se usvoji zakon o izvršenju krivičnih sankcija i mjerama bezbjednosti koji bi regulisao beneficirani radni staž. Osim toga, zahtijevaju da se službenicima vrati oružje i da ga nose van radnog vremena, ali i da se uredi pravo na penziju kakvo imaju radnici MUP-a i Službe zaštite, a traže i produženje roka za penzije.
Štrajk pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu sjutra ulazi u treću sedmicu. Oni su nezadovoljni uslovima iza rešetaka, dužinom trajanja pritvora i sudskih postupaka. Mnogi od štrajkača odbijaju hranu, a pojedini su otkazali punomoćje svojim braniocima, zbog čega su otkazana i neka ročišta. Advokati su prethodnih dana upozoravali da pravosuđu prijeti kolaps, a povodom štrajka pritvorenika oglasila se i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić. I dok se štrajkovi množe, ćuti jedino resorno Ministarstvo pravde, iz kojeg ne odgovaraju ni na novinarska pitanja u vezi sa zahtjevima kako zaposlenih u pravosuđu i UIKS-u, tako i pritvorenika.
Advokat i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta "Mediteran" dr Miloš Vukčević ističe da Ministarstvo pravde treba da preuzme odgovornost i da započne dijalog.
– Štrajk pritvorenika, koji traje već više od dvije sedmice, uz činjenicu da Ministarstvo pravde i dalje ćuti, ukazuje na ozbiljnu krizu komunikacije između države i lica kojima je oduzeta sloboda. U trenutku kada 84 pritvorenika izražavaju nezadovoljstvo zbog uslova boravka, trajanja pritvora i sudske prakse, od kojih 56 štrajkuje glađu, dužnost Ministarstva pravde nije da ćuti, već da preuzme odgovornost i započne dijalog. Njihovi zahtjevi nijesu politički — oni traže da se trajanje pritvora svede na razumno vrijeme, da se spriječi automatsko produžavanje pritvora, da se obezbijede minimalni uslovi dostojni čovjeka, da se razmotre alternativne mjere poput kućnog pritvora i da se pravosudni organi odnose prema njima jednako i nepristrasno. U osnovi, to je zahtjev za poštovanje Ustava i Evropske konvencije o ljudskim pravima – kazao je Vukčević.
Bez odgovora iz Ministarstva pravde
Iz Ministarstva pravde nisu odgovorili na pitanja koja su uputili tokom sedmice, nastavljajući tako praksu ignorisanja upita redakcije. Pitanja na koja nisu dobili odgovor su sljedeća:
1.Šta je Ministarstvo pravde preduzelo povodom saniranja posledica štrajka pritvorenika i otkazivanja punomoćja braniocima?
2. Da li je ministar razgovarao s predstavnicima Sindikata službenika UIKS-a, koji takođe najavljuju štrajk?
3. Smatrate li opravdanim zahtjeve zaposlenih u pravosudnoj administraciji, koji od ponedjeljka najavljuju obustavu rada u trajanju od sat vremena?
Prema njegovim riječima, sama činjenica da pritvorenici opozivaju punomoćja advokatima i bojkotuju suđenja govori o dubokom nepovjerenju u institucije.
– Ako je u istražnom zatvoru predviđenom za 200–300 lica smješteno više od 600 ljudi, onda se ne radi o izolovanom problemu, već o sistemskoj nebrizi države prema najosjetljivijem dijelu pravosudnog sistema. Država mora razumjeti da štrajk pritvorenika nije napad na pravosuđe – to je vapaj za pravdom i jednakim tretmanom pred zakonom. Reakcija Ministarstva pravde je zato ne samo poželjna, već i pravno obavezna – naglašava Vukčević.
Što se tiče najavljenih štrajkova u UIKS-u i sudskoj administraciji, njihov sagovornik smatra da oni dodatno potvrđuju da pravosuđe funkcioniše na granici pucanja.
– Ako rad obustave i zatvorski službenici i zapisničari, kolaps sistema je neminovan. Upozorenja o mogućem "zamrzavanju pravosuđa" nijesu pretjerana – ona su rezultat dugogodišnjeg ignorisanja strukturnih problema i potcjenjivanja onih koji svakodnevno nose sistem.
Bez stabilnog kadra i dijaloga između izvršne i pravosudne vlasti, nema ni nezavisnog i efikasnog pravosuđa. Zato je sada krajnji trenutak da se Vlada i Ministarstvo pravde vrate svojoj osnovnoj ulozi – da garantuju zakonitost, funkcionalnost i ljudsko dostojanstvo svakog učesnika u postupku – poručio je Vukčević.
