Jako sudstvo ne odgovara nijednoj vlasti, ocijenio je advokat i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran Miloš Vukčević, navodeći da je nezamislivo da u Crnoj Gori još nije izgrađena palata pravde.
Vukčević je u intervjuu agenciji MINA kazao da izgradnja Palate pravde ne bi predstavljala veliki finansijski izdatak i dodao da smatra da za to još nema političke volje.
„Izgleda da nonezamislivo da u Crnoj Gori još nije izgrađena palata pravde. jer da im odgovara, Palatu pravde bi do sada izgradili“, naveo je Vukčević.
O nezavisnosti pravosuđa, kako je ukazao, ne može se govoriti bez boljih kadrovskih kapaciteta, materijalnih uslova i finansijske zbrinutosti sudija, čije su plate male i iste kao unazad desetak godina.
Upitan kakva je percepcija javnosti o nezavisnosti pravosuđa, on je ocijenio da javnost nije zadovoljna i da nema visok stepen povjerenja u sudstvo.
Vukčević je kazao da na tu percepciju javnosti utiču i slučajevi u kojima su procesuirani bivši nosioci visokih pravosudnih funkcija i istakao da se mora jačati povjerenje građana u sudstvo.
On je rekao da građane zanima da svi slučajevi organizovanog kriminala i korupcije budu procesurani, da ljudi koji su oštetili budžet završe u zatvoru i da pravda bude zadovoljena, ali ih interesuju i parnica, radni odnosi i upravni postupak.
„Ako i dalje morate da čekate po tri godine da se okonča spor, a riječ je o hitnom radnom sporu zbog prestanka radnog odnosa, gdje je tu pravda, nezavisnost i efikasnost pravosuđa“, upitao je Vukčević.
On je poručio da se postupci moraju ubrzati, kao i da treba popuniti upražnjena sudijska mjesta i raditi na promovisanju ugleda sudskog poziva.
„Pominje se veting u sudstvu. Meni je to potpuno pogrešno, zato što se bojim da ćemo, ako bude ovakav odnos države prema sudijama i tužiocima, ostati i bez kadrova koje trenutno imamo“, naveo je Vukčević.
Kako je istakao, preko 95 odsto sudija su pošteni i časni ljudi.
„Imamo mnogo mladih sudija, nemojmo da ih obeshrabimo. Na kraju nećemo imati koga da nam sudi, ili će nam suditi oni najgori“, kazao je Vukčević.
On je rekao da je finansijski položaj sudija i tužilaca nezavidan, dodajući da je sudiji osnovnog suda ili tužiocu osnovnog državnog tužilaštva plata malo veća od prosječne.
„Moramo unaprijediti finansijski položaj sudija, a onda i njihov položaj u društvu. Nemojmo stalno da ih napadamo, da su stalno pod udarom i kritikom“, naveo je Vukčević.
On je ocijenio da nezavisno sudstvo ne odgovara političarima.
„Znaju da će se jednog dana možda oni naći pod okriljem sudstva i tužilaštva, pa im odgovara da ono bude slabo, inače ne možete drugačije objasniti zašto poslije 35 godina nema palate pravde. Zašto je bio problem da se obezbijedi 15, 20 miliona EUR“, naveo je Vukčević.
On je dodao da se svakodnevno obezbjeđuje mnogo veći novac za druge potrebe, za povećanje zarada, neke projekte.
„A za ovo nema, traži se lokacija, nema dovoljno sredstava. To vam sve ukazuje da nijednoj vlasti ne odgovara jako sudstvo“, rekao je Vukčević.
On je, odgovarajući na pitanje kako komentariše to što ključne pravosudne institucije funkcionišu u nepopunjenom sastavu, kazao da je isključiva krivica političara to što nije kompletiran sastav Ustavnog suda.
Vukčević je ocijenio da to nije slučajno i da to odgovara pojedinim političkim strukturama u Crnoj Gori.
Sa nepopunjenim sastavom, kako je dodao, funkcioniše i Vrhovni sud, ali i osnovni sudovi.
Vukčević je ukazao na preporuku iz nacrta mišljenja Venecijanske komisije – da se donese odredba kojom se sudiji Ustavnog suda, kojoj je istekao mandat, omogućava da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost nove sudije.
„Prema mom sudu, to neće moći bez promjene člana Ustava koji govori da je mandat sudija Ustavnog suda 12 godina, što znači ne možete ga produžavati zakonom, jer bi takav zakon bio suprotan Ustavu“, rekao je Vukčević.
Upitan da li je to dobro rješenje, on je naveo da smatra da je taj predlog dobar, s obzirom na političku klimu u Crnoj Gori.
„Da je sreće, on ne bi bio potreban, jer bi sve institucije reagovale promptno. Znači, za naše političke prilike i društvene odnose, ono je iznuđeno, ali dobro rješenje“, dodao je Vukčević.
On je kazao da se sada vidi i koliko je bila loša odluka o penzionisanju sudija na osnovu Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju.
Upitan kako komentariše targetiranje advokata kao krivaca za dugo trajanje sudskih postupaka, Vukčević je rekao da rad sudova u posljednjih nekoliko mjeseci demantuje sve tvrdnje da doprinos tome daju advokati.
„Ja ću pitati sada iste te koji su kritikovali - kako sada mogu da se drže suđenja u kratkim rokovima, da se radi nakon radnog vremena. Dakle, ipak nije bilo do advokata, bilo je do sudstva i do njihove organizacije“, kazao je Vukčević.
Na pitanje da li smatra da je Crna Gora pokazala sposobnost da procesuira slučajeve visoke korupcije i slučajeve u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, on je odgovorio potvrdno.
„Crna Gora je, u broju procesuiranih javnih funkcionera, daleko ispred svih država u okruženju, ali i nekih država članica Evropske unije (EU). Ako pogledajte brojke, vidjećete, zaključak je neminovan - da je u dijelu rada tužilaštva i procesuiranih predloga Crna Gora lider i da su postignuti veoma značajni rezultati“, rekao je Vukčević.
On je dodao da to ne znači da će ta lica biti pravosnažno osuđena.
„Jedno je optužnica, drugo je sud, vidjećemo šta će sud reći, ali ako ste me pitali za procesuirane predmete, zaista rezultati postoje“, naveo je Vukčević.
Upitan smatra li da je realno da Crna Gora do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, on je kazao da je taj plan ambiciozan i nerealan.
„Nerealno je to očekivati, bez obzira na to što imate spremnost i sa druge strane (EU)“, ocijenio je Vukčević, navodeći da je realnije da se taj proces može okončati do 2027, 2028. godine.
On smatra da je, kada se u obzir uzme to da je za ratifikaciju ugovora o pristupanju države Uniji potrebno do godinu i po, realnije da Crna Gora 2030. postane članica EU.
Upitan koliko je država napredovala tokom 13 godina pregovora sa EU, Vukčević je kazao da se može primijetiti da je u mnogim oblastima ostvarila napredak.
„Ostvarili smo određeni napredak u pogledu sloboda i ljudskih prava, u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Skoro sve propise smo uskladili sa pravnom tekovinom EU. Ostao je ovaj drugi dio - implementacije, ali i tu pokazujemo izvjesne rezultate“, naveo je Vukčević.
On je rekao da se vidi spremnost EU da Crnu Goru primi u članstvo i poručio da treba iskoristiti naredno vrijeme, jer državu čeka još dosta posla.
Crna Gora, kako je istakao Vukčević, nema alternativu punopravnom članstvu u EU.
