Izbor sudija Ustavnog suda je prioritetna obaveza ne zbog Evropske unije, već zbog same države Crne Gore i njenih građana, kako bi oni imali mogućnost ustavne zaštite osnovnih ljudskih prava, kazao je za Pobjedu advokat i profesor prava Miloš Vukčević, te dodao da je funkcionalan US ključan za zatvaranje najvažnijih poglavlja 23 i 24, kao i okončanja cijelog procesa pridruživanja.
U susret objavljivanju ovogodišnjeg Izvještaja o napretku Crne Gore koji kreira Evropska komisija, Ustavni sud se pohvalio ocjenom da je „postigao konkretne i mjerljive rezultate u svom radu“, posebno značajnim smanjenjem u broju neriješenih predmeta i kraćem trajanju postupaka“.
- Do septembra, broj zaostalih predmeta pred US iznosio je 2.135, od čega je 1.797 ustavnih žalbi, a samo je jedan stariji od tri godine – naveli su iz ove institucije, te dodali da je junu prošle godine čak 769 predmeta bilo starije od tri godine.
KANDIDATI
Iz US, pak, nije bilo ni riječi o neuspjelom popunjavanju čak tri upražnjena mjesta sudija, na što uporno ukazuju sve evropske institucije. Upravo se u istom izvještaju precizira kako je funkcionalan US preduslov za potvrđivanje daljeg napretka u pristupnim pregovorima sa EU. Uostalom, formalnost koja se ispunjava odlučivanjem u predmetima sa četiri od ukupno sedam sudija, teško da se može nazvati „funkcionalnošću“.
Takođe, skupštinska većina nije ispoštovala preporuke iz mišljenja Venecijanske komisije koje su zajednički zatražili premijer Milojko Spajić u ime vladajućeg Pokreta Evropa sad, te opozicioni lideri Danijel Živković (Demokratska partija socijalista), Damir Šehović (Socijaldemokrate/Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) o sprovođenju unutarparlamentarne procedure za izbor kandidata za sudije US. Naprotiv, završila je ranije započetu proceduru koja je trebala biti opozvana, a u kojoj je odabrano dvoje kandidata Jovan Jovanović i Mirjana Radović. U međuvremenu je i predsjednik Jakov Milatović ozvaničio da je Mirjana Vučinić kandidatkinja koju preporučuje njegov kabinet.
No, kada se o njima glasalo sredinom oktobra, niko nije dobio najmanje 54 glasa poslanika, koliko je potrebno za izbor sudija US u prvom krugu odlučivanja. U susret drugom krugu glasanja za iste kandidate, koji bi trebalo najranije da bude organizovan nakon novembarskih praznika, biće potrebno da 49 parlamentaraca budu saglasni s prijedlozima.
Kako bi obezbijedio podršku kandidatkinji, predsjednik Milatović se proteklih dana sastajao sa poslaničkim grupama i poslanicima „koji su se odazvali njegovom pozivu na dijalog o izboru Vučinić za sutkinju US“.
- Nakon održanih konsultacija, evidentna je šira podrška izboru kandidatkinje koja može ujediniti podršku različitih političkih opcija i stručne javnosti, bez kompromisa na račun Ustava Crne Gore – naveli su iz kabineta Milatovića.
PROCEDURA
Da ovu proceduru treba što prije privesti kraju, saglasan je i Vukčević, koji ističe i da to, očigledno, „predstavlja kočnicu za proces evropskih integracija Crne Gore i njen put ka EU“.
- Ali to nije jedini problem. Nama je izbor ovih sudija prioritetna obaveza ne zbog EU, već zbog same države Crne Gore i njenih građana, kako bi oni imali - prije svega - mogućnost ustavne zaštite osnovnih ljudskih prava. Jer, Ustavni sud je krovna institucija koja obezbjeđuje vladavinu prava i posljednji nacionalni ili državni zaštitnik Evropske konvencije o ljudskim pravima - prije Suda za ljudska prava u Strazburu – istakao je sagovornik Pobjede.
Po njemu, to su ključni razlozi zbog kojih političari treba da izaberu sudije US. On je takođe podsjetio da od sadašnja četiri člana, sutkinji Desanki Lopičić mandat prestaje do kraja ove godine, ali za njen slučaj postoji „spasonosno rješenje“ ukoliko poslanici do tada ne donesu odluke.
- U slučaju da nove sudije US ne budu izabrane, postoji mogućnost da se ovoj sutkinji produži mandat za još godinu. Razlog je što joj mandat ne prestaje zbog ispunjenja uslova za odlazak u starosnu penziju, već zbog prestanka 12-godišnjeg mandata. A prema odredbama Zakona o Ustavnom sudu, mandat se može produžiti sudiji kojem je on istekao ukoliko se ne izabere novi sudija – precizirao je on.
Ako se rukovodimo obećanjima Vlade da će sva pregovaračka poglavlja biti zatvorena do kraja naredne godine, to znači da bi naredni Izvještaj o napretku mogao biti „konačna presuda“ za Crnu Goru i njenu težnju da bude zemlja-članica EU. To znači da će biti važna svaka sitnica u svakom od preostalih 26 pregovaračkih poglavlja.
- Zatvaranje posljednjih poglavlja 24 i, posebno, 23 - koje se bavi pravosuđem i temeljnim pravima - i te kako zavisi od toga da li država ima funkcionalan US. Ako ga ne bude, u tom slučaju EU zasigurno može zamrznuti pregovore i odgoditi pristupanje Crne Gore. Država se pokazuje kroz izbor sudija i funkcionisanje US. To je najvažnije i trebalo bi da bude prioritet u zemlji. Jer, svi zakoni, podzakonski akti i odluke - uključujući i presude Vrhovnog suda - podliježu kontroli od US – precizirao je Vukčević.
On je podsjetio i na činjenicu da je upravo US branilac osnovnih ljudskih prava koja su svakom građaninu zagarantovana u Konvenciji o ljudskim pravima kroz mogućnost podnošenja ustavne žalbe, kao mehanizma zaštite.
- Dakle, nefunkcionisanje Ustavnog suda i neomogućavanje zaštite ustavnih prava građana jeste i povreda pomenute Evropske konvencije. Do sada, imamo već pedesetak presuda Evropskog suda za ljudska prava – lično, imam ih četiri - gdje se svako odlučivanje US na koje se čekalo duže od tri godine, smatra povredom prava na suđenje u razumnom roku. Država građanima po tom osnovu plaća 1.950 eura za naknadu štete, što znači da je do sada iz budžeta plaćeno oko 100.000 eura samo zbog kašnjenja odlučivanja US – konstatovao je Vukčević.
