Odluke opštinskih izbornih komisija (OIK) na Cetinju i u Kolašinu o usvajanju prigovora i poništenju glasanja još su na snazi zato što im Državna izborna komisija (DIK) nije dala nikakva uputstva i instrukcije za dalje postupanje kada je naknadno odbila i povukla odluke o ponavljanju glasanja, ocijenio je u izjavi za Pobjedu advokat Miloš Vukčević.
On je izričit da je DIK morao uputiti instrukcije za dalje postupanje, te da su zbog toga sada cetinjskom i kolašinskom OIK-u ruke svezane.
"Poništena je odluka o ponavljanju glasanja od strane DIK-a i dalje je ostala na snazi odluka o poništavanju glasanja i usvajanja prigovora. Ipak, OIK je drugostepeni organ i mora da sluša DIK i postupa po njihovim instrukcijama", ukazao je Vukčević.
Podnosioci svih prigovora imaju pravo ustavne žalbe, a kako je kazao Vukčević, to znači da će sve odluke biti na Ustavnom sudu.
"Nadam se da će Ustavni sud ukazati na nezakonitosti odluka DIK-a koje se odnose na Cetinje i Kolašin. Nakon podnošenja žalbi, Ustavni sud bi trebalo da cijeni da li su odluke DIK-a zasnovane na zakonu ili ne. Ako utvrdi da nijesu, ima ovlašćenje da ih ukine", pojasnio je Vukčević.
Ukoliko Ustavni sud bude usvojio žalbe podnosilaca, Vukčević kaže da onda mora pružiti obrazloženje svoje presude i ukazati Državnoj izbornoj komisiji u kom pravcu bi trebalo da se postupa.
NEZAKONITOST ODLUKA
Da su ovakve odluke DIK-a nezakonite smatra i saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) i jedan od članova DIK-a Damir Suljević.
On ocjenjuje da je ovakva situacija dio i rezultat nesmotrenih poteza kojima se dodatno produbljuje pravna nesigurnost i povjerenje u regularnost izbornog procesa.
"DIK je 17. juna razmatrao prigovor Oskara Hutera iz Demokratske partije socijalista, kojim se osporava odluka Izborne komisije Prijestonice Cetinje da nakon usvojenog prigovora Socijaldemokratske partije i poništenja rezultata izbora, raspiše ponovne izbore na jednom biračkom mjestu u tom gradu. Isto veče, odlučivalo se i o prigovoru Boška Vlahovića iz Nove na identičnu odluku o ponavljanju izbora koju je donijela OIK Kolašin, a koja je usvojila prigovor predstavnika liste koju predvodi Vladimir Leposavić i poništila rezultate izbora na jednom biračkom mjestu u Kolašinu" naveo je Suljević u saopštenju medijima.
Kako je ukazao, DIK je usvajanjem ovih prigovora poništio odluke o ponavljanju izbora u ovim opštinama ali su osnovi za donošenje ovih odluka u vidu rješenja Izborne komisije Prijestonice i OIK Kolašin, kojima se poništavaju rezultati izbora, ostali na snazi.
"Prijedlog da se rješenjima DIK-a kojima se poništavaju ove odluke daju i instrukcije ovim izbornim komisijama za dalje postupanje nije prihvaćen - čime nije ispoštovana ni elementarna procedura", izričit je Suljević.
Rekao je da su te preliminarne odluke Izborne komisije Prijestonice i OIK Kolašin i morale da budu poništene jer su, kako kaže, sadržale nedostatke.
"No, to je morala pratiti i određena instrukcija tim komisijama imajući u vidu složenost situacije i obavezu DIK-a da demonstrira odgovornost za pravne posljedice koje poništavanje ovih odluka može imati", dodao je Suljević.
Prema njegovoj ocjeni, nesavjesnost u odlučivanju dobila je novu dimenziju u slučaju prigovora upućenih DIK-u od strane SDP-a koji su bili predmet rasprave u nedjelju veče 18. juna.
"Ovi prigovori odnosili su se na nepravilnosti na tri biračka mjesta u tri opštine - na Cetinju, u Rožajama i u Bijelom Polju. Nakon izvršenog uvida u izborni materijal sa tri osporena biračka mjesta, DIK je brojanjem konstatovao nepravilnosti u pogledu broja glasačkih listića i broja odrezaka, odnosno broja glasačkih listića i broja potpisa u izvodima iz biračkog spiska. DIK je grubo ignorisao činjenicu da je na nekim biračkim mjestima ta razlika bila znatna, kao i da se odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa poništenje rezultata i ponavljanje izbora u situacijama kada je broj iskorišćenih listića veći od broja izašlih glasača, i ti prigovori su odbijeni", naveo je on, smatrajući je takvo postupanje DIK-a nezakonito.
Upozorio je na praksu podređivanja zakona prilikom odlučivanja u DIK-u, onom što su trenutni partijski interesi članova DIK-a koji su predstavnici političkih partija, nazivajući je opasnom.
"CGO ukazuje da, nažalost, nema razlika među članovima DIK-a koji su predstavnici političkih partija kada su pred dilemom da li da prate partijski interes ili zakon, odnosno javni interes i da uvijek biraju da se priklone partiji", zaključio je Suljević.
