Usvajanje deklaracija o povlačenju odluka o priznanju Kosova u Zeti i Pljevljima, kao i odbijanje da se ista usvoji u Nikšiću, predstavlja svojevrsni politički rijaliti namijenjen kratkoročnim unutrašnjopolitičkim potrebama. Takvo djelovanje može imati negativan i kontraproduktivan efekat po one koji su bili uključeni u cijeli proces, kazao je za Pobjedu politički analitičar Srđan Vukadinović.
On je za naš list komentarisao sudbinu inicijative Demokratske narodne partije (DNP) za „otpriznavanje“ Kosova u nikšićkom parlamentu, nakon što je to Nova srpska demokratija (NSD) „džentlmenski“ odbila, uz obrazloženje da tu državu „nikada nijesu ni priznali“.
Odbijanje je bilo sve osim očekivanog epiloga, s obzirom na to da su skupštine dvije opštine, prvo Zete, a zatim i Pljevalja, imale većinu da donesu deklaracije kojima bi trebalo da se promijeni odnos prema pomenutoj nama susjednoj državi. Razlozi da i Nikšić ne bude među njima su brojni i još se nagađaju.
No, nezvanične informacije Pobjede ukazuju kako su zvaničnici Evropske unije upozorili crnogorske kolege da više ne smije biti „otpriznavanja“ Kosova. Prema posljednjim reakcijama, izgleda da je NSD odlučio da, bar za sada, zaustavi te aktivnosti.
Za profesora Vukadinovića to, pak, nije uvjerljiv dokaz kako su obje stranke, i DNP i NSD, odustale od onoga što je dio njihove političke pozicije, ističući da su deklaracije o nepriznavanju Kosova u Zeti i Pljevljima pokazale „potpunu rašomonijadu“ među ovim bivšim partnerima u parlamentarnoj većini“.
“Ove deklaracije predstavljaju svojevrsni politički rijaliti, jer nemaju pravni osnov, već mogu imati samo politički ili simbolički značaj. Ustavnopravno i zakonski, država je ta koja priznaje ili povlači priznanje drugih država. Uostalom, na nivou Vlade i državne vlasti prema pitanju „otpriznavanja“ Kosova odnose se prilično hladno, jer znaju da lokalne deklaracije ne mogu dovesti do radikalnog poteza na državnom nivou”, precizirao je Vukadinović.
Sagovornik Pobjede podsjeća kako ovi politički potezi imaju više ciljeva, a prvi je obraćanje biračkom tijelu. Nakon strateških mimoilaženja među nekadašnjim partnerima, dodaje, DNP pokušava da se nametne kao predvodnik prosrpskog biračkog tijela i dobije više glasova od NSD, kako bi vremenom promijenio aktuelni negativni bilans u parlamentu – tri prema sedam poslanika.
“DNP kroz tradicionalna i identitetska pitanja, među kojima je i priznanje Kosova, pokušava da se dodatno pozicionira pred naredne izbore. Prvenstveni cilj ovih deklaracija jeste početak predizborne kampanje, usmjerene prema jednoj ciljnoj grupi među biračima u Crnoj Gori”, naveo je on.
Drugi cilj, kako je dodao, može biti pokušaj pritiska na državu, da se usvajanjem većeg broja deklaracija izvrši politički pritisak, ali to samo ukazuje da je DNP-u „važniji kvantitet nego kvalitet“.
“Nikšić je, međutim, takvom pristupu zadao veliki udarac. Predstavnici opštinske vlasti nijesu se izjašnjavali o tome da li priznaju Kosovo, već su saopštili da to nije pitanje za lokalne zajednice, nego za državu. To je džentlmrnski, veoma mudar i iskusan potez, kojim je izbjegnut direktan sukob NSD-a i DNP-a”, ukazao je sagovornik Pobjede.
Za Vukadinovića je ovakvo mimoilaženje bivših partnera vidljivo i kroz promjenu političkog kursa
NSD-a, budući da je njen predsjednik Andrija Mandić, koji je donedavno kritikovao Brisel, sada „rado viđen gost na mnogim evropskim i svjetskim adresama“.
“Da je neko prije četiri ili pet godina rekao da će NSD doživjeti ovakvu promjenu kursa, vjerovatno mu niko ne bi vjerovao. No, NSD pokušava da održi balans između tradicionalnih birača koji se protive priznavanju Kosova, i evropske agende koju ističe kao važan dio svoje politike. S druge strane, DNP kroz deklaracije pokušava da preuzme dio tog biračkog tijela”, kazao je Vukadinović.
Takođe je ukazao kako bi, u krajnjem, povlačenje priznanja Kosova na državnom nivou predstavljalo „radikalan udarac međunarodnom kursu Crne Gore i njenom putu ka Evropskoj uniji“.
I pored činjenice da Španija, Grčka, Kipar, Slovačka i Rumunija nijesu priznali tu državu, većina u EU jeste, pa bi Crna Gora takvom odlukom mogla doći u sukob sa više od tri četvrtine članica.
Vukadinović: Sada je jasno da neće biti promjena ni oko jezika ni oko simbola
Demokratska narodna partija je očigledno izgubila još jednu bitku, i to onu za srpski jezik i nacionalne simbole u Crnoj Gori, a nakon što je Savjet Evrope pozvao na formiranje tijela koje će raditi pristupnu dokumentaciju na crnogorskom jeziku.
“Priča o srpskom jeziku se završava time da Crna Gora u Evropsku uniju ulazi sa crnogorskim kao službenim jezikom. Više nema govora o tome da drugi jezik bude službeni. Sada je već jasno da neće biti promjena ni identitetskih simbola, poput zastave, grba, himne, niti bilo kojeg drugog državnog obilježja. Dakle, Crna Gora će postati 28. članica Evropske unije sa crnogorskim jezikom kao službenim i sa identitetskim obilježjima koja su trenutno važeća i koja većina građana Crne Gore prihvata kao svoja”, zaključio je Vukadinović.
