Upitan da komentariše medijske najave o privođenjima u istrazi Specijalnog tužilaštva, Vujović u izjavi za Pobjedu ističe da je čitavi postupak bio odgovoran odnos Vlade u periodu svjetske ekonomske krize krajem 2008-2009. godine, napominjući da ponovno otvaranje postupka smatra ,,političkim revanšizmom i pokušajem prikupljanja jeftinih političkih poena“
- Odgovorno tvrdim da sam svoj posao radio u skladu sa propisima, poštujući zaključke Vlade Crne Gore, u interesu crnogorske ekonomije. Smatram da je čitavi postupak bio odgovoran odnos Vlade da u periodu svjetske ekonomske krize krajem 2008-2009. godine, koja je najviše pogodila sektor industrije - đe su mnoge firme zatvorene, a mnoge značajno smanjile proizvodnju - sačuva proizvodnju aluminijuma u Crnoj Gori i da je to bilo u najboljem interesu Crne Gore, kazao je Vujović.
Prema njegovom mišljenju, Ugovor o poravnanju je apsolutno sproveden u skladu sa Zakonom o kontroli podrške i dodjele državne pomoći, a koji je usaglašen sa EU direktivama. Ističe da je do sada u više navrata davao izjave u svojstvu građanina po pitanju ovog procesa.
- Zbog svega toga, ukoliko se informacije o novim saslušanjima ili privođenjemima budu obistinile, smatraću to čistim političkim revanšizmom, pokušajem prikupljanja jeftinih političkih poena i skretanjem paznje javnosti sa niza problema sa kojima se suočava naše društvo pod novom vlašću, istakao je Vujović.
Prema pisanjima medija, čelnici ministarstava finansija i ekonomije u Vladi Crne Gore od 2009. do 2013. godine, koji su učestvovali u izdavanju garancija za kredite KAP-u biće saslušani pred Specijalnim tužilaštvom zbog sumnje da su ,,na organizovan način počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju“, potvrđeno je Pobjedi iz tužilaštva.
Osim njih, istražitelji će saslušati i članove vladine Komisije za praćenje i kontrolu državne pomoći.
Ministri ekonomije i finansija u periodu izdavanja garancija bili su Branko Vujović, na čelu ministastva ekonomije i Igor Lukšič na čelu ministarstva finansija.
U izvještaju Državne revizorske institucije od 2013. je navedeno da prije izdavanja garancija KAP-u nije rađena procjena rizika.
"Državne garancije odobrene 2009. i 2010. godine KAP-u, izdate su bez detaljne analize finansijskog položaja i analize ekonomske održivosti Programa finansijskog restrukturiranja korisnika državnih garancija, kao i bez odgovarajuće procjene mogućih posljedica aktiviranja istih na državni budžet", utvrdila je Državna revizorska institucija.
