Ne vidi sespremnost državnih institucija u Crnoj Gori i vlasti da mobilišu sve one koji mogu pomoći Crnoj Gori. Naprotiv, od jednog dijela vlasti je tiho blokiranje, usporavanje, odlaganje isporučivanja rezultata, a sa druge strane je i dio vlasti koji misli da će na taj način moći da kapitalizuje u izbornom procesu uspjehe u pregovorima, rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.
Države članice EU su odobrile formiranje radne grupe za izradu pristupnog ugovora Crne Gore, a evropska komesarka Marta Kos je to ocijenila kao veliki korak koji Crnu Goru jasno pozicionira unutar unije, ipak taj ključni proces Crna Gora dočekuje uz ozbiljan kadrovski deficit u diplomatiji, jer je čak 13 ambasadorskih pozicija upražnjeno.
Vijest iz Brisela, kaže Vujović, o odobrenju formiranja radne grupe za izradu pristupnog ugovora je izuzetan uspjeh za Crnu Goru, jer to čini mogućim, dodaje on, da Crna Gora može okončati pregovore i postati članica EU do 2028.godine.
“Još uvijek je neizvjesno da li će se sve reforme završiti, ja lično ne vjerujem, do kraja 2026.godine, ali u 2027.godini mogli bismo okončati pregovore i upravo ova odluka koju su donijeli predstavnici država članica čini mogućim jedan takav scenario. Naravno da je ovo veliki uspjeh za Crnu Goru, uspjeh za one koji su predstavljali Crnu Goru u tim pregovorima, ali to ne znači da sa crnogorske strane je urađeno dovoljno toga da bi se ispunili zahtjevi Evropske unije”, rekao je Vujović.
Na jučerašnjem panelu “Put Albanije i Crne Gore ka Evropskoj uniji” čula se ocjena da u Crnoj Gori prevladava pristup brzine naspram suštine, što je ispravna konstatacija, smatra Vujović, mada uzimajući u obzir pristup drugih članica u EU vidi se da je i nekima bio omogućen izuzetno brz pregovarački proces i pristup.
“Situacija se mijenjala prema onim kandidatima kad EU nije bila spremna da se širi, da primi nove članice i onda su uvođeni stalno novi administrativni zahtjevi. Budimo iskreni i recimo da je prijem svake nove članice, pa čak i ako ona nije bila jednako spremna kao države članice, bio dobar za tu novu državu članicu, jer su se kroz EU stvari mijenjale”, istakao je Vujović.
Podsjeća da je Ustav predvidio da se predsjednik Crne Gore u konačnom pita oko ključnih imenovanja ambasadora, pa je neophodno, ističe,da predsjednik i Vlada, ističe on, naprava kompromis oko konkretnih imena ambasadora.
“Treba da se predsjednik Milatović i premijer Spajić dogovore oko tih ključnih imenovanja i da to imenovanje bude kompromis i zajednička odluka i Vlade Crne i predsjednika Crne Gore, na taj način da izbjegnemo ovo ubjeđivanje oko nadležnosti”, naglasio je Vujović.
Smatra da Crnoj Gori može pomoći i ako Island donese odluku na avgustovskom referendumu o pokretanju pregovora o članstvu u EU i to bi moglo da pomogne da dvije male zemlje, a veoma, kako kaže, interesantne zajedno postanu članice EU.
Ističe da u svakom segmentu Crnoj Gori fale kadrovi, nema dovoljno kadrova ni u jednoj oblasti, od akademskih oblasti, industrije i, dodaje on, po svim drugim pitanjima.
“Zemlje kao što je Crna Gora moraju da mobilišu sve kadrove, i u konkretnom slučaju kad govorimo o evropskim integracijamatrebala bi mobilizacija svih kadrova, i političkih koji su za Evropsku uniju, civilnog društva, akademske zajednice i da imamo jednu ofanzivu na svakoj adresi i polju koja bi obezbjedila ostvarivanje jednog izuzetno važnog strateškog cilja a to je članstvo u EU. Ja ne vidim tu spremnost državnih institucija u Crnoj Gori i vlasti da mobilišu sve one koji mogu pomoći Crnoj Gori, naprotiv, od jednog dijela vlasti je tiho blokiranje, usporavanje, odlaganje isporučivanja rezultata, a sa druge strane je i dio vlasti koji misli da će na taj način moći da kapitalizuje u izbornom procesu uspjehe u pregovorima”, zaključio je Vujović.
