„Model otvorenih lista zasnovan na kosovskom iskustvu realan je, primjenjiv i racionalan korak naprijed – unapređuje postojeći sistem bez njegovog destabilizovanja i predstavlja dobar balans između reforme i institucionalne stabilnosti“, kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, profesor izbornih sistema na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, ističući da prijedlog DPS za uvođenje otvorenih lista u velikoj mjeri korespondira sa rješenjima koja se primjenjuju na Kosovu, te da je CeMI ranije predlagao takva rješenja.
Kazao je da je razlika u odnosu na kosovski model taj što crnogorski predlaže deset preferencijalnih glasova (glasanje direktno za kandidata) koji su na raspolaganju biraču, dok je kosovski nekad sadržao takvo rješenje, a sada je ono svedeno na pet preferencijalnih glasova.
Vujović je rekao da prijedlog uvođenja otvorenih lista koji je inicirao DPS prije treba posmatrati kao pokušaj deblokade procesa nego kao jednostrano djelovanje. Kazao je da prvi put imamo situaciju da se podrška otvorenim listama „širi i kroz vlast i kroz opoziciju“, da nikada nijesmo bili bliži usvajanju ovog modela, te da on vjeruje da je moguće obezbijediti dvotrećinsku podršku u parlamentu.
Na pitanje kako tumači inicijativu DPS-a za uvođenje otvorenih lista baš sada, bez Odbora za izbornu reformu, Vujović je kazao da prijedlog dolazi u institucionalnom vakuumu koji je nastao nakon što je istekao mandat Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, a njegovo produženje nije omogućeno.
Pokušaj deblokade procesa
„Time je faktički blokiran ključni mehanizam za vođenje izborne reforme, iako je postojao politički dogovor da se tim putem nastavi rad na unapređenju izbornog zakonodavstva. U takvim okolnostima, zakonodavna inicijativa poslanika ostaje praktično jedini preostali institucionalni kanal da se ova tema vrati na dnevni red. Zbog toga ovaj potez prije treba posmatrati kao pokušaj deblokade procesa nego kao jednostrano djelovanje“, istakao je Vujović.
Rekao je da, istovremeno, ne treba zanemariti ni političku dimenziju.
„Otvorene liste su tema koja ima široku podršku u javnosti, pa je logično da političke partije kroz ovakve inicijative nastoje da se pozicioniraju i politički kapitalizuju tu podršku. U tom smislu, DPS može ostvariti određene političke poene kao predlagač, ali isto važi i za sve druge partije koje budu podržale ovu ideju, jer je očigledno da se radi o inicijativi koja ima većinsku podršku građana. S druge strane, protivnici mogu da se suoče sa negativnim odnosom dijela svojih birača. Zato ovaj potez treba posmatrati dvostruko: kao odgovor na institucionalnu blokadu, ali i kao pokušaj da se politički artikuliše tema oko koje već postoji širok društveni konsenzus. Na kraju, ključno je da se ova inicijativa ne zaustavi na političkom pozicioniranju, već da dovede do stvarnog dijaloga i usvajanja u parlamentu“, istakao je Vujović.
Upitan šta očekuje od ostalih partija, nakon što je Pokret Evropa sad najavio podršku otvorenim listama, a pozitivno su se odredile i Socijaldemokrate, Vujović je istakao da „ono što je u ovom trenutku ključno jeste da prvi put imamo situaciju da se podrška otvorenim listama širi i kroz vlast i kroz opoziciju“.
„Već sada vidimo da se približavamo, ako ne sigurnoj dvotrećinskoj, onda vrlo blizu tropetinskoj, što je u ovom kontekstu izuzetno značajno i veliko. Ako bi još jedna ili dvije partije takozvane srednje veličine, podržale ovu inicijativu, poput Bošnjačke stranke, Nove srpske demokratije ili Demokrata, praktično bismo došli do potrebne dvotrećinske većine. Zato se s pravom može reći da nikada nijesmo bili bliže usvajanju ovog modela“, ocijenio je Vujović.
Komentarišući iskrenost partija u zalaganju za otvorene liste, Vujović je istakao da „treba biti realan - ranije je postojao otpor upravo zbog partijskih interesa i kontrole partijskog rukovodstva nad procesom određivanja redosljeda kandidata na listi“.
„Usvajanjem otvorenih lista konačan redosljed na listi, odnosno ko će biti poslanik odlučiće birači koji su poklonili povjerenje toj partiji. S tim da u rukama partije ostaje i dalje moć da ona u procedurama odluči ko će se naći na njihovoj listi, jer birači samo odlučuju ko će od već predloženih kandidata od partije biti izabran. Treba jasno reći da danas postoji snažan pritisak javnosti koja podržava uvođenje otvorenih lista“, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, otvorene liste imaju ogromnu podršku građana, koji više ne žele da budu pasivni učesnici izbornog procesa, već, kako je kazao, da direktno utiču na izbor konkretnih poslanika.
„Zbog toga političke partije sve teže mogu sebi priuštiti da budu protiv ove ideje. One koje bi zauzele negativan stav rizikuju da budu percipirane kao kočničari demokratizacije i da za to snose političku cijenu na izborima. S druge strane, partije postaju svjesne da ovakav model podstiče veću angažovanost i kvalitet rada kandidata za poslanike tokom kampanje, a kasnije i samih poslanika tokom trajanja mandata u parlamentu. U tom smislu, ova inicijativa je od jedne ideje postala svojevrsna „lavina“, proces koji se širi i koji sve više političkih aktera prepoznaje kao neizbježan. Zato vjerujem da je moguće doći do kompromisa i obezbijediti dvotrećinsku podršku u parlamentu“, kazao je Vujović.
Pozitivna uloga
Na pitanje da prokomentariše raniju inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za uvođenje otvorenih lista, kao i reakciju da to nije tema za kopiranje niti vlasništvo nijedne partije, Vujović je istakao da je predsjednik Milatović u ovom procesu odigrao pozitivnu i konstruktivnu ulogu, posebno u fazi kada je snažnije otvorio pitanje uvođenja otvorenih lista i doprinio njegovoj vidljivosti u javnosti.
„To je važno jer je dodatno legitimisao temu koja već duže vrijeme ima podršku i stručne i šire javnosti. Izborna reforma nije svakako rezultat rada jedne partije, jer do nje ne može dovesti niti jedna partija sama, ali ni vlast ni opozicija sami. Stoga će ona biti rezultat svih koji je izglasaju i onih koji daju doprinos njenom uspjehu“, kazao je Vujović.
Rekao je da je „u krajnjem, potpuno manje važno ko je formalni predlagač – bilo predsjednik, DPS, PES ili bilo koja druga politička struktura“.
„Ali, svaka dobra inicijativa treba da dobije podršku, bez obzira ko je pokrenuo, što inicijativa DPS jeste. Ključno je da se dođe do zajedničkog teksta zakona koji će dobiti podršku dvotrećinske većine u parlamentu. Zato ovaj proces treba voditi ka inkluzivnom dogovoru, u kojem će sve relevantne političke snage prepoznati da je riječ o rješenju koje je u interesu građana, a ne pojedinačnih političkih aktera. Očekivano je i da će predsjednik podržati takav ishod, bez obzira na to ko formalno stoji iza inicijative“, dodao je Vujović.
Na pitanje kakva su iskustva drugih zemalja kada su u pitanju otvorene liste, Vujović je istakao da predloženi model, odnosno zakonski tekst, u velikoj mjeri korespondira sa rješenjima koja se primjenjuju na Kosovu, a ranije je u Crnoj Gori detaljna rješenja pripremio CeMI.
„Pojednostavljeno, riječ je izbornom sistemu koji se koristi na Kosovu, koji je CeMI predlagao u Crnoj Gori. Razlika u odnosu na kosovski je što crnogorski predlaže 10 preferencijalnih glasova koji stoje na raspolaganju biraču, a kosovski je nekad sadržao takvo rješenje, a sada je to svedeno na pet preferencijalnih glasova. Kosovski model je posebno zanimljiv jer, za razliku od većine zemalja, izborni sistem nijesu oblikovale političke partije, već međunarodna zajednica, što je smanjilo prostor za partikularne interese u njegovom dizajnu. Za razliku od Bosne i Hercegovine, koji je ranije u odnosu na kosovski uveden, nije dao dobre rezultate, a kosovski model se pokazao kao funkcionalan i stabilan, sa pozitivnim efektima na demokratizaciju“, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, ključna prednost predloženog modela je što zadržava ono što je dobro u crnogorskom sistemu, jednu nacionalnu izbornu jedinicu koja donosi visok stepen proporcionalnosti, gdje je odnos između procenta osvojenih glasova i procenta raspodijeljenih mandata gotovo potpuno usklađen.
„Istovremeno, uvodi dva važna mehanizma: preferencijalno glasanje i rodne kvote. Ovo je jedini izborni sistem u zemljama u geografskoj Evropi a i šire koji kombinuje ova dva instrumenta i to izuzetno uspješno. Posebno je važno što se način raspodjele mandata između partija ne mijenja, dakle, ne narušava se proporcionalni karakter sistema, već se mijenja isključivo način na koji se već raspodijeljeni mandati između partija, raspodjeljuju kandidatima sa liste na bazi osvojenih preferencijalnih glasova. Ključni kriterijum koji kandidat će osvojiti mandat koji je raspodijeljen partiji/kandidatskoj listi, jeste broj preferencijalnih glasova koji je kandidat dobio, što direktno jača odgovornost poslanika prema biračima, jer će im morati podnijeti račune na narednim izborima“, kazao je Vujović.
Rekao je da, takođe, kosovski model uspješno kombinuje otvorene liste i rodne kvote.
„U praksi se sve više kandidatkinja bira zahvaljujući preferencijalnim glasovima, dok kvote ostaju korektivni, a ne dominantni mehanizam zašto su kandidatkinje postale poslanice“, kazao je Vujović.
Istakao je da postoje i sofisticiraniji modeli, poput onog u Luksemburgu, gdje birači mogu raspodijeliti glasove (5) kandidatima iz različitih partija.
„Međutim, takav sistem zahtijevao bi uvođenje više izbornih jedinica, u crnogorskom slučaju ne manje od 14, odnosno njeno geografsko crtanje, što je u crnogorskom kontekstu politički i tehnički veoma osjetljivo pitanje, jer sami proces može biti zloupotrijebljen. Zato smatram da je model otvorenih lista zasnovan na kosovskom iskustvu realan, primjenjiv i racionalan korak naprijed – unapređuje postojeći sistem bez njegovog destabilizovanja i predstavlja dobar balans između reforme i institucionalne stabilnosti“, istakao je Vujović.
Na pitanje može li odbor za izbornu reformu biti uskoro formiran, s obzirom na novu političku krizu, i može li Crna Gora uopšte nešto postići kad je u pitanju izborna reforma, s obzirom na to da na svaki problem između vlasti i opozicije čujemo ucjene blokadom tog procesa, Vujović je kazao da trenutna politička kriza dodatno komplikuje mogućnost ponovnog formiranja odbora.
„Potrebno je obnavljanje mandata postojećem odboru da bi se ubrzala izborna reforma. Međutim, iskustvo pokazuje da se izborna reforma u Crnoj Gori često koristi kao instrument političkog pritiska i blokade. Sjetimo se da su jednom prilikom izmjene zakonskog okvira, što je bio zahtjev EU, bile uslovljene od prosrpske opozicije izmjenom naziva predmeta u školama u kojem se izučava maternji jezik, da bi pored odrednice crnogorski – stojala i odrednica srpski, bosanski i hrvatski. I to su tadašnji DPS i SDP prihvatili. Stoga i sadašnja vladajuća koalicija treba da napravi ustupke opoziciji. Sjetimo se da je HDZ morao da smanji broj mandata namijenjenih izbornoj jedinici u kojoj glasa dijaspora, a koje je po pravilu osvajao, da bi opozicija glasala za neophodne promjene Ustava Republike Hrvatske bez čega se nije mogao okončani proces pridruživanja. Potrebno nam je više fleksibilnosti sa obje strane ali posebno od vlasti, koja se previše kruto postavila prema opoziciji. U suprotnom, svaki spor između vlasti i opozicije nastaviće da blokira reforme i dinamiku okončanja pregovora o ulasku Crne Gore u EU“, dodao je Vujović.
Garantovani mandati
Komentarišući nove prijedloge koji su se pojavili nakon inicijative za uvođenje otvorenih lista, a to su garantovani mandati, Zlatko Vujović je kazao da Crna Gora već ima veoma uspješne mehanizme afirmativne akcije za manjinske narode, ali da je legitimno otvoriti pitanje njihovog unapređenja.
„Pitanje garantovanih mandata treba jasno razdvojiti od pitanja otvorenih lista, jer se radi o dva različita aspekta izbornog sistema. Dok otvorene liste unapređuju odnos između birača i kandidata, garantovani mandati ulaze u domen zaštite manjinskih prava i političke reprezentacije. Crna Gora već ima veoma uspješne mehanizme afirmativne akcije za manjinske narode, prije svega kroz sniženi izborni prag i posebna pravila za manjinske liste. Međutim, legitimno je otvoriti pitanje njihovog daljeg unapređenja, posebno kroz preciznije i funkcionalnije modele koji bi smanjili rasipanje glasova unutar manjinskih zajednica“, kazao je Vujović.
Istakao je da je jedno od mogućih rješenja uvođenje korektivnih mehanizama koji bi, na primjer, omogućili da se rezultati svih lista sa istim nacionalnim predznakom posmatraju objedinjeno u procesu raspodjele mandata, bez sada postojećih cenzusa (trenutni je 0.7%).
„To bi posebno bilo važno u slučajevima manjih zajednica, poput hrvatske, gdje bi se moglo razmotriti rješenje da individualna/zbirna lista koja pređe sada važeći zakonski prag od 0,35 odsto automatski dobije jedan mandat, ali uz jasno ograničenje da takav mehanizam ne može proizvesti više od jednog mandata“, istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, sličan pristup bi se mogao razmotriti i za romsku zajednicu, koja trenutno nema adekvatan nivo političke reprezentacije, kao i dodatno unaprijediti postojeći model za albanske političke subjekte, gdje bi objedinjavanje glasova moglo spriječiti njihovo rasipanje i doprinijeti efikasnijoj zastupljenosti (bez sada postojećeg zakonskog praga od 0.7%).
„Istovremeno, razumno je zadržati sada postojeće ograničenje da ovakvi mehanizmi ne proizvode više od određenog broja mandata, recimo tri, kako bi se očuvao balans između afirmativne akcije i principa jednakosti glasa. Ipak, uvođenje garantovanih mandata nosi i određene rizike – prije svega u smislu dodatne etnizacije političkog sistema i udaljavanja od građanskog modela države. Zato je ključno da se ova pitanja ne rješavaju parcijalno i ad hoc, već kao dio sveobuhvatne izborne reforme, uz širok politički konsenzus i pažljivu analizu efekata. U konačnom, cilj mora biti dvostruk: osigurati pravičnu i stabilnu zastupljenost manjinskih zajednica, ali istovremeno očuvati funkcionalnost i koheziju političkog sistema“, kazao je Vujović.
Glasački listić za izbore na Kosovu
„Na glasačkom listiću za parlamentarne izbore na Kosovu birač najprije bira političku opciju, a zatim ima mogućnost da utiče i na izbor konkretnih kandidata sa te liste. Na lijevoj strani listića nalazi se pregled političkih partija i koalicija, i birač zaokružuje samo jednu listu. Time daje glas političkom subjektu i utiče na to koliko će mandata ta lista osvojiti u parlamentu. Nakon toga, birač može, ali ne mora, da dodatno glasa i za pojedinačne kandidate. Na desnoj strani listića nalaze se redni brojevi kandidata sa izabrane liste, i birač može zaokružiti do pet kandidata. Važno je da svi kandidati koje bira pripadaju istoj listi koju je već označio, jer u suprotnom glas može biti nevažeći“, objasnio je Zlatko Vujović.
„Ovakav model omogućava biračima da ne biraju samo partije, već i konkretne ljude koji će ih predstavljati. Dok glas za listu određuje snagu partije u parlamentu, preferencijalni glasovi odlučuju koji kandidati unutar te partije dobijaju mandate. Na taj način se zadržava proporcionalni izborni sistem, ali se istovremeno jača uticaj građana na personalni sastav parlamenta, što ovaj model čini posebno zanimljivim u kontekstu rasprava o uvođenju otvorenih lista u Crnoj Gori“, kazao je Vujović.
