Prethodnih godina uložen je veliki trud da sistem zaštite kulturnih dobara bude savremen, jasan i djelotvoran, uz uvažavanje mišljenja lokalnih zajednica, jer Crna Gora, iako mala, velika je po raznolikosti kulturnog pejzaža koji svjedoči o slojevitom identitetu naslijeđenom i dalje razvijanom.
To je poručila ministarka kulture i medija,Tamara Vujović, povodom otvaranja manifestacije Dani evropske baštine 2025.
„Kulturna baština je uvijek čin sadašnjosti i mjera našeg odnosa prema njoj. Ona se ne može svesti samo na zidove ili artefakte, već postaje stvarnost tek kada je pogledom i mišlju uvedemo u naše vrijeme, kada je uobličimo kao zajedničko sjećanje. Baština nikada nije neutralna ona je uvijek predmet zajedničkog identiteta, ali i zajedničke odgovornosti“, poručila je Vujović.
Istakla je da je Ministarstvo kulture i medija posvećeno politici očuvanja baštine kao osnovi kulturne politike države i da je to strateški izbor građenja održive budućnosti na temeljima našeg identiteta.
Ona je podsjetila da je u prethodnim godinama uložen veliki trud da sistem zaštite kulturnih dobara bude savremen, jasan i djelotvoran.
“Nacionalni program razvoja kulture 2023.–2027. dao je okvir, a Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025. uključio je i predloge iz lokalnih zajednica. Time smo pokazali da politika očuvanja baštine mora biti participativna jer je baština naša, ali i svakog pojedinca koji se identifikuje sa svojim“, kazala je ona.
Posebno je istakla jačanje saradnje sa UNESCO-om, Savjetom Evrope i Evropskom komisijom, jer „baština nema granica i najbolje se čuva onda kada je povezuje zajedništvo“.
Vujović je naglasila da politika očuvanja kulturne baštine nije izolovana oblast, već temeljna dimenzija razvoja društva. “Ona povezuje kulturu, obrazovanje, turizam i lokalnu ekonomiju. Kada ulažemo u baštinu, mi ulažemo u održivi razvoj Crne Gore, u našu sposobnost da spojimo tradiciju i inovaciju, da budemo prepoznati u Evropi, ali i da budemo ponosni na ono što jesmo“, kazala je Vujović.
Dodala je da su spomenici i memorijali, godišnjice i rituali ono što učvršćuje kolektivno pamćenje, a institucije garant da ono traje.
„Na taj način baština postaje ne samo nasljeđe prošlosti, već i obaveza budućnosti”, naglasila je ona.
Nakon ministarke, prisutni su imali priliku poslušati predavanje na temu “Prozor u prošlost, vrata za budućnost: nasljeđe modernističke arhitekture u Crnoj Gori”,Aleksandra Dajkovića sa Fakulteta za politehniku Univerziteta Donja Gorica.
Dani evropske baštine su, kako je navela, najbolji primjer zajedničke misije očuvanja kulturnog nasljeđa.
Ovogodišnja tema „Arhitektonska baština: prozor u prošlost, vrata za budućnost“, izabrana na pan-evropskom nivou, stavlja u fokus nepokretnu kulturnu baštinu, od istorijskih zdanja do objekata savremene arhitekture.
U periodu od 23. do 30. septembra biće održano više od 40 programa u 15 opština – Andrijevici, Budvi, Bijelom Polju, Baru, Cetinju, Gusinju, Herceg Novom, Podgorici, Pljevljima, Plavu, Kotoru, Rožajama, Tivtu, Tuzima i Ulcinju.
Programi će promovisati raznolikost i značaj arhitektonske baštine Crne Gore, sa posebnim fokusom na sakralnu arhitekturu, arhitekturu XX i XXI vijeka, tradicionalnu arhitekturu lokalnog karaktera, ali i objekte, spomenike i lokacije memorijalnog značaja.
Tradicionalno, svi programi su besplatni i otvoreni za posjetioce svih generacija. Nacionalne i lokalne ustanove kulture, opštine i škole organizovaće izložbe, radionice, promocije knjiga, projekcije filmova, ali i specijalizovane sadržaje namijenjene djeci školskog uzrasta. Posebno mjesto imaće programi za osobe sa oštećenim vidom, dok će dio sadržaja biti posvećen dokumentarnom i dječijem, amaterskom filmu.
“Crna Gora se i 2025. godine uključuje u obilježavanje ove međunarodne manifestacije, organizovane pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, a u saradnji sa Savjetom Evrope i Evropskom komisijom”, zaključuje se u saopštenju.
