„Međunarodna naučna konferencija Cetinjski filološki dani ove godine održaće se od 1. do 4. septembra. Fakultet za crnogorski jezik i književnost kao organizator od pokretanja konferencije koncipira je, da to i istaknem, tako da afirmiše najbolje u našoj tradiciji kroz prožimanje s današnjim dostignućima nauke. Zahvaljujući tome ona je odmah po uspostavljanju prepoznata kao ozbiljan filološki skup“, kazao je za Portal Analitika, Novica Vujović, sekretar Organizacionoga odbora Cetinjskih filoloških dana i urednik zbornika Cetinjski filološki dani.
On je napomenuo da je naklon kakav zaslužuje program Cetinjskih filoloških dana zbog značaja koji ima za crnogorsku nauku i kulturu u cjelini, izostao jedino od strane Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.
Tokom pripreme Cetinjskih filoloških dana ugovorili smo saradnju s Institutom za klasičnu filologiju i slavistiku iz Gdanjska. Njihov je direktor jedan od učesnika Cetinjskih filoloških dana ove godine
„Dakle, resor ministarke gđe Vesne Bratić smatra da međunarodni naučni simpozijum Cetinjski filološki dani ne treba održavati. Ona, potvrdilo se, na isti način razmišlja kad je bilo kakva aktivnost FCJK u pitanju. Već samim tim što znamo na kojim ideološkim principima je temeljen program aktuelne crnogorske vlade (a taj je program za sve ovo vrijeme ponajbolje analiziran u tekstovima nekolicine mojih kolega!) – drugačija se reakcija Ministarstva prema projektima proučavalaca i afirmatora crnogorske kulture, književnosti, jezika i tradicije nije mogla očekivati. Više je puta, nažalost nekad i uz nedolične kvalifikacije, mjerama toga Ministarstva proizvođena šteta u pogledu sistemskoga funkcionisanja crnogorskih stvaralaca, umjetnika i naučnika“, podvukao je Vujović.
ANALITIKA: Održana su dva upisna roka na FCJK... Treći je najavljen za septembar. Koliko je ostalo slobodnih mjesta i kako ste zadovoljni odzivom i strukturom upisanih brucoša (npr. koliko je odlikaša među njima)?
VUJOVIĆ: Taj segment rada FCJK uvijek je spadao u prioritetne, te zbog toga iz godine u godinu interesovanje i upis kandidata ne izostaju. Nakon dva upisna roka vidljivo je da imamo kvalitetnu strukturu upisanih brucoša. Čeka nas i septembarski rok s 15 slobodnih mjesta. Sve što radimo na Fakultetu – od raznih akademskih tribina, gostujućih predavanja, književnih i dr. umjetničkih prezentacija, naučnih skupova, predavanja ili radionice inostranih saradnika – trudimo se da u dometima savremene tehnike bude dostupno i našim građanima. Način na koji se sve to odrađuje, akademski i naučni nivo kojim se prezentira, te privrženost i nepokolebljivost u proučavanju crnogorske kulturne baštine u najširemu značenju – vjerujem da se nameće kao podsticaj za mlade naraštaje koji prate naš rad. Detaljnija obavještenja o narednome upisnom roku mogu se naći na adresi www.fcjk.me/studiraj-crnogorski, kao i na društvenim mrežama Facebook, Instagram i YouTube.
ANALITIKA: Septembar je važan mjesec za FCJK i zbog međunarodne konferencije Cetinjski filološki dani koja se u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost održava od 2017. godine. Sa kojim izazovima ste se susreli prilikom pripreme za ovogodišnje, treće, izdanje?
VUJOVIĆ: Međunarodna naučna konferencija Cetinjski filološki dani ove godine održaće se od 1. do 4. septembra. Fakultet za crnogorski jezik i književnost kao organizator od pokretanja konferencije koncipira je, da to i istaknem, tako da afirmiše najbolje u našoj tradiciji kroz prožimanje s današnjim dostignućima nauke. Zahvaljujući tome ona je odmah po uspostavljanju prepoznata kao ozbiljan filološki skup. Još i više – inostrani filolozi prihvatili su je kao značajno okupljanje (južno)slavista. To nam je otvorilo dragocjenu mogućnost da crnogorsku književnu, jezičku i kulturnu baštinu približimo proučavaocima iz inostranstva te da ih zainteresujemo za zajedničke projekte s montenegrističkim temama. Koliko crnogorska filologija danas ima rezultata na tome polju, u dominantnom je dijelu to zaslugom FCJK.
Ovogodišnja konferencija, međutim, dolazi u specifičnim okolnostima što nam ih je koronavirus nametnuo: ljudi su gotovo godinu i po, s manjim ili većim prekidima, radili u kućnim uslovima, bili prinuđeni na korišćenje literature dostupne u kućnom ambijentu, odvojeni od arhiva, biblioteka... Posljedice tih okolnosti morali smo imati u vidu, te smo prema tome po tematskome obimu i njima odgovarajućim naučnim zahvatima vrlo široko koncipirali Konferenciju. Krovni je naslov ovogodišnjih Cetinjskih filoloških dana „Savremena humanistika kao spojnica kultura“, a unutar nje nekolike podteme. I uprkos epidemijskim i finansijskim nedaćama u kojima smo dugo živjeli i radili – veliki je broj naučnika prijavio referate za septembarsku konferenciju.
Pripremu ovogodišnje konferencije olakšali su nam Prijestonica Cetinje i Turistička organizacija – Cetinje. Obezbjeđenjem smještajnih kapaciteta za inostrane učesnike te drugih resursa neophodnih za svečano otvaranje i boravak gostiju na Cetinju gdin. Aleksandar Kašćelan i gdin Oskar Huter pokazali su veliko razumijevanje za potrebe ovako velikoga skupa. Na tome im iskreno zahvaljujemo!
ANALITIKA: Ove godine je izostala podrška resornog Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta... Kako to komentarišete?
VUJOVIĆ: Naklon kakav zaslužuje program Cetinjskih filoloških dana zbog značaja koji ima za crnogorsku nauku, i za našu kulturu u cjelini, izostao je jedino od strane Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Dakle, resor ministarke gđe Vesne Bratić smatra da međunarodni naučni simpozijum Cetinjski filološki dani ne treba održavati. Ona, potvrdilo se, na isti način razmišlja kad je bilo kakva aktivnost FCJK u pitanju. Već samim tim što znamo na kojim ideološkim principima je temeljen program aktuelne crnogorske vlade (a taj je program za sve ovo vrijeme ponajbolje analiziran u tekstovima nekolicine mojih kolega!) – drugačija se reakcija Ministarstva prema projektima proučavalaca i afirmatora crnogorske kulture, književnosti, jezika i tradicije nije mogla očekivati. Više je puta, nažalost nekad i uz nedolične kvalifikacije, mjerama toga Ministarstva proizvođena šteta u pogledu sistemskoga funkcionisanja crnogorskih stvaralaca, umjetnika i naučnika.
Trenutna kulturna i prosvjetna politika ostavlja posljedice i na ugled naše struke i akademske zajednice u međunarodnim razmjerama. Tokom svakoga kontakta iznova se uvjeravamo u zaprepašćenost američkih filologa i slavista, osobito nekih članova Društva za slovensku lingvistiku čija je službena adresa baš u SAD – kako to da jedna ministarka nauke i prosvjete, koja je uz to filolog i stručnjak za američku književnost, radi sve protiv ustanove koja okuplja toliko saradnika iz svijeta i organizuje najznačajniji filološki skup u Crnoj Gori.
Uprkos svim opstrukcijama, a mjereno temeljnim kriterijumima i principima, u krajnjim ishodima istorijski hod crnogorske kulture i nauke ne može se zaustaviti, te zbog toga možemo reći da FCJK i konferencija koju održava u slavu nauke i kulture ima dalekosežno patriotski značaj.
ANALITIKA: Ko će biti gosti ovogodišnje konferencije i koje su teme?
VUJOVIĆ: Javnost mogu obavijestiti da će ove godine na Cetinjskim filološkim danima referate izložiti kolege s univerziteta iz Kanzasa, Firence, Dakote, Sofije, Beograda, Novoga Sada, Splita, Zagreba, Budimpešte, Dubrovnika, Tuzle, Osijeka, Gdanjska, Varšave, Prizrena, Peći, Erfurta, Ljubljane, Tetova, Sarajeva, Skoplja, Lođa, Lavova, Rijeke, Trsta, Kopra, Hamburga i dr. Šezdesetak domaćih i inostranih naučnika prijavilo je teme o raznim segmentima nauke o jeziku, nauke o književnosti, kulturne istorije i istorije Crne Gore i drugih balkanskih naroda. Organizatoru prethodna činjenica čini veliku čast ne samo po ogromnome znanju koje su kolege spremne da s crnogorskim kolegama razmjenjuju, već i po brojnosti univerzitetskih centara koji se preko svojih predstavnika interesuju i uključuju u proučavanje montenegrističkih tema, i jezikoslovnih i književnih. Tematski blokovi biće izdijeljeni u tri segmenta: 1. Jezik, 2. Književnost i 3. Balkan na kulturnoj raskrsnici.
Konferenciju će otvoriti prof. dr Milenko A. Perović, predśednik UO FCJK. Govoriće zatim prof. dr Adnan Čirgić, dekan FCJK, prof. dr Vrinda Chidambaram, predśednica Društva za slovensku lingvistiku, akademik Endru B. Vahtel, predśednik Komiteta za očuvanje i razvoj FCJK te prof. dr Ani Kokobobo, šefica slavistike na Univerzitetu u Kanzasu i drugi.
Za ovogodišnju konferenciju, kao što rekoh, pripremljena je i sekcija Balkan na kulturnoj raskrsnici. Ona je dodatak ovim usko filološkim proučavanjima a nametnula se kao potreba multidisciplinarnoga sagledavanja refleksije politički i društveno vazda turbulentnoga balkanskog područja. Za tu su sekciju uz crnogorske naučnike interesovanje pokazale kolege iz Beograda, Novoga Sada, Firence i Dubrovnika.
Jedan od novina je i to da ćemo u programu imati predstavljanje istorijata, postignuća i izdavaštva Katedre za poljsku dijalektologiju i logopediju Univerziteta u Lođu o kojoj će govoriti šefica Katedre Irena Jaros. Takođe, Kozma Ahačić, direktor Instituta za slovenački jezik Slovenačke akademije nauka i umjetnosti, predstaviće savremene platforme i publikacije toga Instituta.
Značajnih pojedinosti za unapređenje rada na izučavanju naše baštine moglo bi se izdvojiti više. Napomeću još i to da smo tokom pripreme Cetinjskih filoloških dana ugovorili saradnju s Institutom za klasičnu filologiju i slavistiku iz Gdanjska. Njihov je direktor jedan od učesnika Cetinjskih filoloških dana ove godine.
ANALITIKA: Objavljen je nedavno zbornik Cetinjski filološki dani II, čiji ste Vi urednik. To je suizdavački poduhvat FCJK i Univerziteta u Kanzasu. Kako komentarišete ovu saradnju i od kakvog je značaja za izdavački i ukupni rad FCJK?
VUJOVIĆ: Interes je organizatora Cetinjskih filoloških dana da svako okupljanje naučnika kruniše zbornikom referata. Vrijednost konferencije iz septembra 2019. bila je i u tome što je okupila ugledna naučna imena s čak četiri kontinenta, među njima Stjepan Damjanović, Mark L. Grinberg, Ljudmila Vasiljeva, Ranko Matasović, Robert Grinberg, Endru Baruh Vahtel, Tomislav Longinović, Robert Bonjkovski, Mječislav Đekonjski, Dejan Ajdačić itd.
Uprkos svim opstrukcijama, a mjereno temeljnim kriterijumima i principima, u krajnjim ishodima istorijski hod crnogorske kulture i nauke ne može se zaustaviti
Nakon konferencije sve radove smo recenzirali: recenzenti su bili iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Poljske i Sjedinjenih Američkih Država, a njihova su imena objavljena u zborniku. Na tu smo knjigu kao rezultat izdavačke saradnje s Univerzitetom u Kanzasu osobito ponosni.
Pravo da kažem, u poređenju s rezultatima na sličnim projektima institucija kakve su CANU, UCG i dr. – podosta je razloga da budemo zadovoljni. Drago nam je što je, uz mnoge druge zajedničke projekte, ovaj posao učvrstio saradnju FCJK s akademikom Markom L. Grinbergom, profesorom slavistike na Univerzitetu u Kanzasu i lingvistom svjetskoga autoriteta. U ime izdavača zbornik potpisuju on i Adnan Čirgić. Knjiga je dostupna u e-formatu zahvaljujuću elektronskoj bazi filološke literature Univerziteta u Kanzasu (KU ScholarWorks Slavic and Eurasian Languages & Literatures). Prema izvještaju njihovih administratora, stranica na kojoj je knjiga Cetinjski filološki dani II vrlo je čitana. Na kraju, za sve koje bi ovo, eventualno, zanimalo – evo i linka za spomenutu knjigu https://kuscholarworks.ku.edu/handle/1808/31665 .
