Kršenjem zakona i Kolektivnog ugovora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od strane prethodnih rukovodilaca, a na štetu zaposlenih, prouzrokovan je veliki broj radnih sporova pred nadležnim sudovima, koji su završeni pravosnažnim presudama u korist zaposlenih, čime su od 2012. godine nastali ogromni troškovi od šest miliona eura na teret budžeta Crne Gore, kazala je predsjednica Upravnog odbora ZZZCG, Hadži Vesna Vujošević, rekavši da jeobavila uvid u dokumentaciju o poslovanju Zavoda.
''Prethodni menadžment Zavoda nije pokušao da pregovara sa zaposlenima, niti su budžetom planirana finansijska sredstva za otplate dugova iz prethodnog perioda, kako bi se smanjili ogromni troškovi parničnog i izvršnog postupka, koji su često bili nekoliko puta veći i od samog iznosa glavnog potraživanja zaposlenog'', kazala je Vujošević.
Vujošević dalje ističe da je nesavjesnim radom prethodnih direktora i menadžmenta dovedeno u pitanje i samo funkcionisanje Zavoda.
Dodaje da je kontrolom konstatovana teška zloupotreba prilikom formiranja brojnih komisija za čijim konstituisanjem nije bilo objektivne potrebe, jer su svi poslovi za koje su se formirale Komisije spadali u osnovnu djelatnosti Zavoda.
''Kao dokaz za ove tvrdnje su preporuke DRI još iz 2008. godine! Državna revizorska institucija je tada izvršila kontrolu poslovanja Zavoda i tom prilikom dala Preporuku da se preispita rad svih komisija formiranih do tada, jer su smatrali da se poslovi koji su predmet rada komisija mogu obavljati u okviru redovnog radnog vremena i redovnih radnih aktivnosti'', kazala je Vujošević.
Vujošević podsjeća da je u tom periodu na čelu Zavoda bio Zoran Jelić, (današnji Senator DRI), koji je, kako kaže, postupio po njihovim Preporukama i ukinuo sporne odluke.
''Ali, par dana nakon ukidanja odluka, Jelić ponovo formira iste komisije! U većini odluka o formiranju komisija navodilo se da će se posebnim rješenjima odrediti naknada za rad u komisijama, ali donosioci odluka nikada nisu postupali po njima, odnosno nikada nisu donijeli posebna rješenja o naknadi. Da apsurd bude veći, zaposleni koji su formalno bili angažovani u tim komisijama, nikada te poslove nisu obavljali van radnog vremena. Neki od njih su primali varijabile “zbog povećanog obima posla”, kojeg objektivno nije ni bilo. Navedene komisije formirane su u periodu od 2008. do 2016. godine'', ističe Vujošević.
Ona smatra da zbog ovih, kako kaže, drastičnih propusta direktora, zaposleni, angažovani u komisijama stiču osnov za utuženje kako bi dobili svoje nadoknade, za koje su već bili plaćeni varijabilnim dodatkom.
''Brojna utuženja pokrenuta su ne samo od strane zaposlenih, čija su prava bila uskraćena, već su se u svojstvu tužilaca našli, vjerovali ili ne, bračni par Vukica i Zoran Jelić (koji je takođe sa ostalim tužiocima primio novčanu naknadu od 13000 € za štetu koju je “sam sebi učinio”), čijim neradom ili nemarnošću je i došlo do ove situacije. I u ovim postupcima sud je presudio u korist zaposlenih, pa je pored glavnog potraživanja zaposlenima isplaćena i kamata. Sve naknade sa troškovima postupka naplaćene su prinudnim putem a na teret budžeta Crne Gore'' navodi Vujošević.
Dodaje i da se kroz finansijsku dokumentaciju došlo do "frapantnih podataka o trošenju sredstava Zavoda na reprezentaciju u ugostiteljskom objektu AND1."
''Kada se saberu cifre, koje su trošene u navedenom objektu duži niz godina, dolazi se do zapanjujuće sume u iznosu od oko 30.000,00 eura. Informacije do kojih je došlo novo rukovodstvo govore da su navedena sredsva u najvećoj mjeri trošila lica koja nisu zaposlena u ZZZ, a radi se o najbližim srodnicima, odnosno djeci bračnog para Jelić, koji su dugi niz godina smjenjući se, obavljali funkciju direktora u Zavodu. Ovdje se može govoriti i o krivičnom djelu jer se novac Zavoda trošio za privatne potrebe članova porodice tadašnjih rukovodilaca, a tretirao se kao trošak reprezentacije'', dodaje Vujošević.
Ona je podijelila i informaciju da je bračni par Jelić za vrijeme svog mandata izdavao poslovni prostor koji je u vlasništvu Narodne banke Srbije.
''Naime, Trgovinski sud u Beogradu je pravosnažnom presudom 23.12.2008. godine utvrdio da je prestao da važi ugovor u fiducijarnom prenosu prava svojine i njegovo pravno dejstvo a koji je zaključen između pravnog prethodnika Narodne banke Srbije (Montex banka) i ZZZCG. Riječ je o prostoru u vanprivredi oznake PD 89, sprat P, površine 81m² i o poslovnom prostoru PD 117, P1, površine 343m². I ovo je primjer nesavjesnog rada Jelića, a budžet Crne Gore oštećen je za iznos od 95.087,90€. I ovaj iznos je naplaćen, takođe prinudnim putem, od strane Narodne banke Srbije'', navodi se u saopštenju.
Vujošević je kazala da je prilikom kontrole poslovanja Zavoda u 2020. godini, za vrijeme mandata Sulja Mustafića, Državna revizorska institucija takođe uočila brojne nepravilnosti, posebno one koje se odnose na rad Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, kao i u partijskom zapošljavanju članova Bošnjačke stranke.
''Naime, uvidom u dio dokumentacije za pravdanje isplata subvencija zarada lica sa invaliditetom, DRI je utvrdila da za isplate u iznosu od 211.395,75€ nije prikazan dovoljan ili adekvatan dokaz na osnovu kojeg je izvršena isplata subvencije. Projekat zapošljavanja lica sa invaliditetom započeo je u vrijeme kada je direktorica Zavoda bila Vukica Jelić. Ona je 2016. godine donijela Odluku kojom je odredila naknade za članove Centralne Komisije zadužene za praćenje realizacije projekta. Međutim, bivša direktorica nije postupala po Odluci koju je sama donijela, članovima komisije nije isplaćivana utvrđene naknade, a Odluka nije stavljena van snage.
Riječ je o klasičnoj zloupotrebi službenog položaja jer je članovima komisije to bio osnov da za zaštitu svojih prava pokrenu postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova. U ovom postupku vještak ekonomsko finansijske struke odredio je naknadu za sedam zaposlenih u Zavodu u iznosu od oko 800.000,00 eura'' kazala je Vujošević.
Dodaje i da je zapanjujuća činjenica da jedan od ovih sedam zaposlenih, tada sa radnim iskustvom od dvije godine, potražuje iznos od 185.000,00 eura.
''Takođe je DRI utvrdila da Zavod ne posjeduje evidenciju o licima koja su zaposlena nakon projekta po pozivu 2019. godine za dodjelu bespovratnih sredstava – Granta za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Nakon podnošenja završnog izvještaja, DRI je utvrdila da Zavod ne kontroliše poslodavce, odosno ne provjerava da li su lica sa invaliditetom u radnom odnosu ili ne. Dakle, ukoliko Zavod nema evidenciju o tome da li su oni i dalje zaposleni nakon završenog projekta, postavlja se pitanje koja je svrha i funkcija Zavoda u svemu tome. Da li je zaista svrha bila zapošljavanje lica sa invaliditetom ili “čašćavanje” određenih nevladinih organizacija čiji je bilans stanja i uspjeha prilikom prijave na konkurs bio nula. I da li iza ovih NVO “stoji” određena politička grupacija?'', istakla je Vujošević.
Ona je kazala da ovom prilikom poziva da nadležni u Upravi policije, koji rukovode Sektorom privrednog kriminala, pošalju svoje najbolje inspektore koji bi izvršili kontrolu i izuzeli navedenu dokumentaciju, jer se, kako tvrdi,po njihovim procjenama, radi o izvršenim kvalifikovanim oblicima krivičnog djela protiv službene dužnosti, i to zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi, propisanih KZCG.
