PR: Zašto tvrdite i godinama javno iznosite stav da je Skupština Crne Gore neustavna?
Članom 83 Ustava Crne Goreodređeno je da Skupština ima 81 poslanika, koji se biraju na neposrednim izborima. Kao što je poznato birači u Crnoj Gori glasaju za izborne liste, svoj glas daju listi, a predsjednik partije određuje koji kandidat sa liste će dobiti mandat, jer predsjednik daje saglasnost na redosljed kandidata na listi. Birači ne biraju poslanike, već to umjesto njih radi predsjednik partije i zato mi ne biramo poslanike neposredno- direktno u skladu sa Ustavom, nego posredno, indirektno, suprotno Ustavu i zato je Skupština Crne Gore neustavna.
PR:. Na vašu inicijativu pet poslanika Skupštine Crne Gore, Mladen Bojanić, Obrad Gojković, Dritan Abazović, Aleksandar Damjenović i Jelisaveta Kalezić, obratili su se Ustavnom sudu predlogom kojim su ukazali da se poslanici ne biraju u skladu sa Ustavom neposredno, već posredno. Kako sudije Ustavnog suda tumače ustavno pravo na neposredan izbor poslanika?
Osnovni zadatak sudija Ustvanog suda je da čuvaju ustavna prava državljana Crne Gore. Biračko pravo određeno članom 45 i 83 Ustava Crne Gore na neposredni izbor poslanika sudije Ustavnog suda, u Odluci U-I br. 4/16, tumače kao pravo birača da neposredno učestvuje u izboru poslanika, odnosno kao pravo birača da lično glasa, ne da neposredno bira poslanika. Sudije, takođe, zauzimaju stav da se poslanici biraju neposredno uz obrazloženje da birač glasanjem za izbornu listu glasa neposredno za sve kandidate poimenično navedene na izbornoj listi, te da se glasanjem za listu ne glasa posredno kako to smatraju poslanici koji su se obratili ustavnom sudu.
PR: Koliko je javnost upoznata sa stavom sudija Ustavnog suda da neposredno biračko pravo znači pravo birača da lično glasa i da birači biraju neposredno poslanike, iako glasaju za izborne liste?
Ja sam, nakon donošenja odluke sudija, protiv istih, podnio krivičnu prijavu zbog sumnje na grubu povredu službene dužnosti, kao i protiv specijalnog tužioca Veljka Rutovića, koji je prijavu odbacio. Obratio sam se i Vrhovnom državnom tužilaštvu, nažalost bez uspjeha. S namjerom da o stavu sudija Ustavnog suda upoznam širu javnost dostavio sam putem mejla stav sudija Ustavnog suda poslanicima Skupštine Crne Gore, Vladi, Zaštitniku ljudskih prava, Ambasadorima EU, Njemačke, Engleske, Amerike, Udruženju pravnika, CANU, NVO koje se bave zaštitom ljudskih prava, TV Vijesti i RTCG. Zabrinjavajuća činjenica za društvo je što niko, kome sam dostavio odluku Ustavnog suda, nije našao za shodno da javno saopšti nijednu riječ u vezi stava sudija Ustavnog suda da birači biraju poslanike neposredno, iako glasaju za izborne liste.
Smatam da najveći broj građana nije svjestan da mu se potkrada ustavno pravo na neposredan izbor poslanika, da zakone u neustavnoj Skupštini donose poslanici koje nisu izabrali neposredno građani, već posredno predsjednici partiija i da zato isti ne štite interese građana, jer ih oni ne biraju, već interese predsjednika partija koji određuju redosljed na listi i odlučuju koji kandidat će dobiti mandat.
Zbog navedene korupcije i diskriminacije biračkog prava, neustavna Skupština je uzrok društvenog propadanja u svakom smislu.
Na moje inicijative, Savjet RTCG usvojio je pet prioritetnih preporuka, kojima se predlaže uredniku RTCG da organizuje emisije putem kojih će se građanima približiti ustavno pravo na neposredan izbor poslanika, takođe sam i lično uputio molbu uredniku RTCG, uz koju sam dostavio prioritene preporuke Savjeta, da postupi u skladu sa preporukema, nažalost bezuspješno. Sada sam poruku sličnog sadržaja uputio novom generalnom direktoru RTCG koji je predstavnik NVO sektora i imam malo veću nadu da će Javni servis informisati građanje o ustavnom pravu građana, koje još uvijek ne mogu da ostvare i o stavu sudija Ustavnog suda da građani biraju neposredno poslanike iako glasaju za izborne liste.
PR: Vi se zalažete za ostvarenje neposrednog biračkog prava, koliko je bitno za građane da biraju poslanike neposredno u skladu sa Ustavom?
Članom 2 Ustava Crne Gore određeno je da su vlasnici Republike Crne Gore državljani Crne Gore i da vlast ostvaruju na dva načina. Prvi način ostvarivanja vlasti je referendumsko izjašnjavanje što znači da direktno odlučuju bez poslanika, drugi način ostvarivanja vlasti je preko neposredno izabranih poslanika. Državljani Crne Gore ne mogu da ostavre vlast ni na jedan od ova dva načina. Crna Gora nema opšti Zakon o referendumu. Državljani ne mogu da neposredno biraju poslanike jer glasaju za izborne liste.
Najveći broj poslanika izabran je mjesec prije dana određenog za glasanje, s obzirom da se mandati kandidatima raspoređuju po redosljedu na listi. Kandidati u vrhu liste imaju siguran mandat, zato kako god građani glasali privilegovani kandidati u vrhu liste su decenijama poslanici.
Jedino Narodna ustavna Skupština, sačinjena od poslanika koji mandat dobijaju neposredno od birača nakon izbora, zavisno od okolnosti koliko su glasova dobili, brinuće o interesima birača. Jedinio odluke i zakoni ustavne narodne Skupštine bi će važeći legalni i legitimni, za razliku od odluka i zakona koje donose i usvajaju državljani koji su korupcijom i diskriminacijom biračkog prava pribavili sebi mandat poslanika i čije su odluke ništave.
PR: Kakve su po Vama šanse da se u narednom periodu organizuju izbori na kojim bi građani birali neposredno poslanike?
Građanska akcija koju zastupam, već osam godina pokušava da građani ostvare neposredno biračko pravo. Na Balkanu to ustavno pravo ne mogu da ostvare još jedino građani Crne Gore i Srbije. Prije osam godina mnogi građani susjednih država nisu mogli da ostvare neposredno biračko pravo, koje sada ostvaruju. Ambasadori EU i drugih država u Crnoj Gori upoznati su da građani Crne Gore ne mogu da ostvare neposredno biračko pravo. Šta predstavlja neposredno biračko pravo, predstavnici međunarodne zajednice znaju vrlo dobro, za razliku od sudija Ustavnog suda, kao i da su sve odluke i zakoni neustavne Skupštine ništavi.
Neustavno izabrani poslanici pobrinuli su se da zaštite privilegiju koju imaju i kod usvajanja Ustava definisali su da se izborni zakon može promjeniti dvotrećinskom većinom, što je bez pritiska međunarodnog faktora nemoguće ostvariti. Kako sudije Ustavnog suda štite ustavom određeno biračko pravo pokazali su u Odluci U-I br. 4/16. Zakon o referendumu Crne Gora nema da bi se građani direktno izjasnili oko neposrednog biračkog prava. Svi subjekti kojima smo dostavili odluku suda ćute. Javni sevis RTCG ne želi da informioše građane o neposrednom biračkom pravu.
Jedna od mogućnosti da birači najzad ostvare neposredno biračko pravo u skladu sa Ustavom je ako EUodluči da se državljanima omogući da neposredno biraju poslanike. S obzirom da je neustavna Skupština Crne Gore ispunila krupne zahtjeve EU, koje možda narodna Skupština ne bi, male su šanse da će EU preduzeti aktivnosti u pravcu zamjene neustavne skupštine, ustavnom narodnom skupštinom.
Ostaje nada da će Vlada koju čine eksperti, koji nisu bili u vrhu ni jedne parije, ukazati predstavnicima EU i javnosti CG da je demokratska i građanska Crna Gora nemoguća bez Narodne Skupštine, sačinjene od poslanika izabranih u skladu sa čl. 45 i 83 Ustava Crne Gore.
