Vučinić je podsjetio na atmosferu sa kotorskog trga 21. maja 2006. godine.
„Ispunili smo zavjet naših predaka i pokazali poštovanje prema nebrojnim žrtvama generacija koje su kroz vjekove hrabro branile njenu čast i ime, i davale svoje živote u borbi za slobodu svoje domovine. Crna Gora pripada evropskoj porodici razvijenih i demokratskih država“, kazao je Vučinić.
Akademija je počela ržavnom himnom u izvođenju sopranistkinje Milice Lalošević i kratkim dokumentarnim filmom, emotivnom retrospektivom referendumskih skupova i slavlja 21. maja 2006. godine.
VD predsjednice OO DPS Kotor Biserka Milić kazala je da Kotor, kao grad bogate istorije i susreta različitih kultura, na poseban način simbolizuje vrijednosti Crne Gore.
„Dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore nije samo značajan jubilej, to je prilika da se sa poštovanjem osvrnemo na vrijeme u kojem su mnogi među vama bili dio jednog velikog, odgovornog i istorijskog procesa. Procesa koji je tražio vjeru i strajnost, mudrost i građansku hrabrost. Obnova nezavisnosti je bila izraz težnje za slobodnom, dostojanstvenom i evropskom Crnom Gorom. Njihova odlučnost nije bila usmjerena protiv nikoga. Ona je bila usmjerena ka Crnoj Gori, ka građanskoj, otvorenoj, evropskoj i dostojanstvenoj Crnoj Gori. Za državu kojoj različitosti nisu razlog podjela već prostor međusobnog poštovanja i zajedničkog napretka“, poručila je Milić.
U ime Evropskog saveza, zbog spriječenosti da prisustvuje, prisutnima se putem poruke, obratio Miloš Čelanović, podsjećajući da je referendum iz 2006. godine bio demokratska potvrda prava Crne Gore da samostalno odlučuje o svojoj budućnosti.
U ime Hrvatske građanske inicijative govorila je Kristina Janović, naglašavajući značaj međusobnog razumijevanja i regionalne saradnje. Naglasila je da „kao što smo sudjelovali u obnovi crnogorske nezavisnosti, tako ćemo se boriti i za njezinu budućnost, jer je to budućnost svih nas.“
Akademiji su prisustvovali i predstavnici antifašističkih organizacija iz Budve, Herceg Novog, Tivta i Kotora, čime je dodatno naglašena povezanost današnje Crne Gore sa njenim antifašističkim nasljeđem.
Predsjednik UBNOR-a i antifašista Kotor Miloš Dževerdanović kazao je da jubilej nezavisnosti nije samo podsjećanje na jedan datum, već na kontinuitet borbe za slobodu.
„Moj sin puni 20 godina. On je rođen u zoru naše nezavisnosti. Gledajući njega kako raste, kako sazrijeva, gledao sam paralelno kako raste, jača i sazrijeva naša Crna Gora“, kazao je između ostalog Dževerdanović.
Vesna Vičević, nekadašnja predsjednica Odbora za obnovu nezavisnosti,kazala je da smo maja 2006. uprkos brojnim pritiscima i opstrukcijama u zemlji i onih izvan nje, i uprkos do tada neubičajenog povećanja broja većinskog procenta, izabrali jedino ispravno, argumentovano, pa i prirodno, kao svoj na svome, svoju sudbinu u svoje ruke, to jeste obnovu svoje nezavisnosti.
„Neka su vječne svijetle majske zore, ponosite nam Crne Gore“, poručila je Vičević i podsjetila na ključne istorijske datume i državotvornu tradiciju Crne Gore i da su istorijske činjenice o crnogorskoj državnosti sačuvane u domaćim i evropskim arhivama i da ih nije moguće ni izbrisati, ni falsifikovati.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i generalni sekretar DPS-a Nikola Milović govorio je o slobodarskoj i mediteranskoj dimenziji crnogorskog identiteta, posebno ističući značaj Kotora i Boke.
„Naša istorija je duga, teška, ali je uvijek obilježena istrajnošću i borbom za slobodu. Još od vremena Duklje preko vladavine Petrovića pa do međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu 1878. godine Crna Gora je gradila svoj identitet na slobodarskom duhu i nepokolebljivoj želji da sama odlučuje o svojoj sudbini. Zato je Crna Gora istovremeno tvrda i otvorena, ponosna i radoznala, svoja, ali uvijek spremna da primi različitost. Nije slučajno što je upravo ovdje u Kotoru moguće govoriti o Crnoj Gori kao mediteranskoj državi, jer Kotor nije samo grad bedema, trgova i zvonika. Kotor je grad susreta svjetova, grad u kojem su se vjekovima dodirivali istok i zapad, pravoslavlje i katolicizam, slovenski jug i mediteranski kosmopolis. Ono što danas nazivamo građanskom, multietničkom i multikonfesionalnom Crnom Gorom nije savremeni politički izum. To je duboko istorijsko iskustvo ove zemlje. Zemlje koja je na obali naučila da različitost nije prijetnja, već bogatstvo“, zaključio je Milović.
U muzičkom dijelu prigrama nastupila su djeca iz Kulturnog centra „Stara Budva“ , koji su izveli Crnogorsko oro i Igre iz Boke, dok je učenica ŠOSMO „Vida Matjan“ i stipendistkinja Vlade Crne Gore Nikolina Dževerdanović izvela kompoziciju na gitari. Za kraj programa Milica Lalošević izvela je pjesmu „Goro moja“ grupe Perper.
