Region

SNS-ova većinska vlast

Vučićev metod vladanja: Vanrednim izborima do apsolutne moći

Uprkos činjenici da vladajuća partija ima stabilnu skupštinsku većinu, tek formirana Vlada ima skraćen rok trajanja. Zbog toga će Srbija ponovo morati na vanredne izbore, što će biti treći put od dolaska naprednjaka na vlast, a sve sa ciljem da se dodatno učvrsti vlast Srpske napredne stranke.

Vučićev metod vladanja: Vanrednim izborima do apsolutne moći Foto: FOTO: AGENCIJE
nova.rsIzvor


Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će nova Vlada biti kratkog roka i da će novi izbori biti zakazani najkasnije u aprilu 2022. godine. 

Najava novih izbora došla je svega četiri mjeseca nakon “istorijsko ubjedvljive” pobjede SNS na parlamentarnim izborima održanim u junu ove godine. 

Naprednjaci su nakon prebrojavanja osvojili 60, 65 odsto glasova, a uz njih u parlament su od većinskih stranka ušli samo SPS sa 10,38 odsto osvojenih glasova i SPAS Aleksandra Šapića, koji je prešao prag ranije spuštenog cenzusa sa 3,83 procenta podrške građana.

Zajedno sa Socijalistima i Šapićevom strankom, naprednjaci su formirali koncentracionu Vladu Srbije, ali očigledno da to nije bilo dovoljno za četiri godine mandata. 

Izostanak opozicije u Skupštini, želja da se odbrani Beograd ili pak packe iz Evrope zbog regularnosti izbornog procesa, navele su lidera SNS da pokrene još jedan vanredni izborni proces, treći put tokom osam godina vlasti.

2014 – Vrijeme “polaganja računa” pred narodom

Nakon pobjede Tomislava Nikolića na predsjedničkim izborima 2012. godine, Vladu Srbije formirali su naprednjaci u koaliciji sa socijalistima i Ujedinjenim regionima Srbije. 

Kabinet u Nemanjinoj 11 vodio je danas aktuelni predsjednik Skupštine Ivica Dačia, dok je Aleksandar Vučić bio prvi potpredsejdnik Vlade i ministar odbrane. 

Popularnost koju je Vučić stekao, prije svega hapšenjem biznismena Miroslava Miškovića, navela je lidera naprednjaka na ideju da predloži održavanje vanrednih parlamentarnih izbora nepune dvije godine nakon formiranja vlade, iako je skupštinska većina djelovala prilično stabilno. 

“Došlo je vrijeme da se polože računi pred narodom”, rekao je Vučić na Predsedništvu SNS u januaru 2014. godine, najavljujući tako održavanje vanrednih parlamentarnih izbora. Tom prilikom, Vučić je objasnio da reforme moraju da idu brže, te da mu je Dačić nudio mjesto premijera, ali da on nije želio da prihvati tu funkciju prije nego što se narod izjasni.

Svoju riječ narod je dao 16. marta 2014. godine, a naprednjaci su tada osvojili 48, 3 odsto glasova (duplo više u odnosu na izbore održane dvije godine ranije) i Vučić je postao premijer.

Novi izbori – nova “potreba za stabilnošću” 

Već u januaru 2016. godine stigla je najava novih izbora, iako većina koja je podržavala Vladu Srbije nije bila upitna. Ponovo pod izgovorom reformi, ponovo nakon sastanka sa stranačkim kolegama, Aleksandar Vučić donosi odluku da se izlazi na birališta.

“Dragi prijatelji, moja odluka, a ne poziv, je da idemo na izbore i da idemo u pobjedu za budućnost Srbije”, rekao je Vučić na Glavnom odboru SNS.

Na ponovljenim izborima, naprednjaci su napravili gotovo identičan rezultat, osvojivši 48, 25 odsto glasova.

To je ujedno bio i treći put za nepune četiri godine da su građani izlazili na izbore, a sve radi potvrde aposlutne vlasti Srpske napredne stranke.

Portal Analitika