Region

Vučić obilježio oslobođenje Beograda uz zvuke „Marša na Drinu“

Obilježavanje oslobođenja Beograda na mjestu sjećanja na žrtve Prvog svjetskog rata, uz zvuke "Marša na Drinu", adekvatno je taman kao da se proboj Solunskog fronta obilježava uz zvuke Kozaračkog kola, pored nekog od spomenika Narodnooslobodilačke borbe (NOB), kaže za Nova.rs istoričarka Radina Vučetić komentarišući jučerašnji potez predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Aleksandar Vučić Foto: Tanjug
Aleksandar Vučić
nova.rsIzvor

Vučić je juče povodom Dana slobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu položio vijenac na spomenik Neznanom junaku, na Avali, napravljenom prije početka Drugog svjetskog rata, uz intoniranje državne himne i zvuke pjesme “Marš na Drinu”, koja je pisana u čast pobjede srpske vojske na Ceru 1914. godine.

Vučić je tom prilikom u spomen knjigu upisao:

“Besmrtni oslobodioci, decenije koje prolaze ne umanjuju veličinu vašeg podviga. Zahvaljujući vašoj hrabrosti i velikoj žrtvi, Beograd danas živi kao slobodan grad u našoj samostalnoj i nezavisnoj Srbiji. On je grad u kojem ljudi vide svoju i budućnost svoje djece. Današnji Beograd i Srbija pokazuju da vaša žrtva nije bila uzaludna. Junaci, vječna vam slava i hvala za slobodu“.

Vučetić kaže da polaganje vijenca na Spomenik Neznanom junaku na Avali, naročito uz zvuke “Marša na Drinu” samo potvrđuje odlučnost predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da nastavi da negira borbu protiv fašizma i ulogu partizanskog pokreta u oslobođenju Beograda.

“Ne samo spomenik koji je izabran, a koji je posvećen Neznanom junaku iz Prvog svjetskog rata, nego i “Marš na Drinu”, uz tekst poruke u spomen-knjizi, ukazuju na to da se maksimalno vodilo računa da se izbjegne bilo koje spominjanje Drugog svjetskog rata, a naročito pobjednika, odnosno onih koji su oslobodili Beograd”, tvrdi istoričarka.

Kako kaže, u pitanju je samo nastavak revizionističkog talasa koji ne da ne jenjava, nego prelazi u “pravi cunami brisanja istorije” koja se odnosi na antifašističku borbu, ali i na Jugoslaviju.

“To se vidi u mijenjanju naziva ulica, a to se vidi i prilikom proslave jednog ovakvog datuma, na koji bismo svi morali a budemo ponosni”, primjećuje vanredna profesorka na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Navodi da se, po svemu sudeći, predsjednik Vučić sjeti što se obilježava 20. oktobra, samo kad mu na to stigne podsjećanje iz Rusije, i ako Putin dolazi u posjetu.

“Sigurna sam da je ove godine Putin došao, da bi i mjesto i način obielježavanja ovog događaja bili drugačiji. Ovakvim obilježavanjem 20. oktobra, predsjednik Vučić je u potpunosti pogazio ne samo žrtve onih koji su se borili za oslobođenje, nego i kompletnu antifašističku borbu”, kaže Vučetić, “što, imajući u vidu cijelu njegovu biografiju, uopšte ne treba da čudi”.

Portal Analitika