Za zadržavanje te mjere, zasnovane na Zakonu o javnom zdravlju iz 1944. godine, bilo je 19 američkih država koje strahuju od velikog priliva migranata preko granice s Meksikom ako bi se ona ukinula.
Ta mjera je bila uvedena na početku pandemije, za vrijeme vlasti tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa. Na osnovu nje vlasti su, pozivajući se na sprečavanje širenja kovida-19, protjerale 2,5 miliona tražilaca azila i odbile većinu ostalih.
Vrhovni sud je tu mjeru sada zadržao na neodređeno vrijeme čime su raspršene nade zastupnika doseljenika koji su očekivali da će ona biti ukinuta.
Predstavnici imigranata podnijeli su tužbu da se obustavi primena te mjere jer je protivna američkim međunarodnim obavezama prema ljudima koji bježe u SAD od progona, a smatraju i da je ta politika zastarjela jer je prevaziđena smirivanjem pandemije.
Odluka Vrhovnog suda donijeta je u vrijeme kada su se hiljade migranata sakupile na meksičkoj strani granice, u nadi da će mjera zasnovana sanitarnom ograničenju biti ukinuta i da će moći da uđu u SAD.
