Teretnom vozu od Ljubljane od Istanbula danas je potrebno oko 60 sati. Međutim, kada od jeseni njegov put zajednički budu organizovali Srbi, Hrvati i Slovenci, tu rutu će prolaziti za 40 sati.
Zajedničko željezničko preduzeće omogućiće da teret brže prolazi policijske, carinske i sanitarne kontrole u sve tri zemlje. U Srbiji je već organizovana jedna služba u okviru policije koja će to objediniti.
"Velikih zadržavanja na granicama više neće biti i to je suština. Dovoljno je reći da danas na Koridoru 4 preko Mađarske, Bugarske i Rumunije ima 7.000 vozova, a na Koridoru 10 oko hiljadu vozova“, kaže Mrkonjić.
„Ako bismo skraćenjem vremena putovanja kroz ove tri zemlje uspjeli da privučemo barem 2 hiljade vozova više imali bismo neto devizni priliv značajniji i veći nego što ga imamo danas", dodaje on.
U narednih desetak dana, kako tvrdi ministar Mrkonjić, biće precizirana struktura preduzeća, koliki će procenat koja zemlja uložiti, kao i kako će se rasporađivati ostvarena dobit.
"Ja očekujem da će prvi voz krenuti već prvog oktobra. Imamo još mjesec i po dana. Efikasnost tima koji to radi je velika sada ne vidim problem da preduzeće počne da radi. Naravno preduzeće će živjeti od svoga rada, mi ćemo izdvajati procenat od toga što preduzeće zaradi za njih, a ostalo ćemo davati naravno našim željeznicama", kaže ministar Mrkonjić.
Mrkonjić vjeruje da će do kraja sljedeće godine Srbija osjetiti blagodeti zajedničkog posla, kada bi, prema njegovoj računici, Srbija trebalo svoj devizni priliv da uveća za 50 miliona eura.
Vijest o zajedničkom železničkom preduzeću je, prema rečima Milivoja Miletića iz Privredne komore Srbije, obradovala privrednike. "Svaka ovakva vrsta libaralizacije, pošto doprinosi smanjenju troškova dodatno će motivisati investitore da investiraju u naš reigon", podseća on.
Zajednički projektat tri zemlje trebalo bi opet da obezbijedi željeznicama da preizmu primat u prevozu roba, pošto je ovaj način transport, iako jeftiniji od drumskog, na Balkanu upravo zbog sporosti izgubio svoj značaj.
