"I obje zemlje su zaključile da sa Putinovom Rusijom, koja je spremna da napadne svoje susjede i počini neopisiva zvjerstva, više nije bezbjedno biti neutralna zemlja. Morate biti dio većeg saveza. To je veoma značajno. Drugo, pojašnjava da u Evropi, ako Finska i Švedska – koje su demokratije, članice Evropske unije, sa snažnim vojskama - ako one ne misle da je bezbjedno biti van NATO-a, onda je jasno da zemlje koje su do sada bile izostavljene, one u sivoj zoni ako možemo tako da ih nazovemo - Ukrajina, Gruzija i Moldavija, neke na Balkanu, ni one sebe ne mogu smatrati bezbjednim bez NATO-a. Tako da će to da poveća zahtjeve", naveo je Volker.
Kada je riječ o samom NATO-u, kako navodi Volker, zbog ruske agresije takođe postoji spoznaja da je potrebna jasna posvećenost bezbjednosti za sve.
"Niko ne bi trebalo da bude izostavljen. I konačno, iz treće i vojne perspektive, cijela sjeverna Evropa, baltičke države, Finska, Švedska, Norveška, Danska, Balktičko i Arktičko more, teritorijalno sjeverno od Norveške i Finske, sve je to sada NATO teritorija i vode. To omogućava veću povezanost kada je riječ o prisustvu i aktivnostima NATO-a u tom regionu, što će povećati i bezbjednost svih država", naveo je Volker.
