U Bukureštu je protekle nedjelje održan dvodnevni sastanak ministara spoljnih poslova NATO na kojem su ponovljene osude ruske invazije na Ukrajinu i poteza ruskog lidera Vladimira Putina, čije snage bombarduju ukrajinsku energetsku infrastrukturu, zbog čega su milioni Ukrajinaca bez struje i grejanja na temperaturama ispod nule, piše Glas Amerike.
Tokom samita, uglavnom su ponovljeni stavovi sa ranijih susreta, uz potvrdu riješenosti NATO da Ukrajinu jednog dana primi za članicu, ali bez iznošenja daljih koraka za taj proces, kaže za Glas Amerike bivši američki ambasador pri alijansi Kurt Volker. Smatra, međutim, da je važno to što je ponuđena pomoć energetskom sektoru Ukrajine i što je Zapad i dalje jedinstven uprkos tome što mnogi očekuju neizvesnu zimu.
Volker ocjenjuje da je zbog problema koje ima u Ukrajini, smanjena sposobnost Rusije da bude aktivna u drugim regionima.
“U regionu Balkana, Putin očigledno želi da poveća zavisnost od Rusije kroz energetske zalihe i crkvu, i realnost je da ta zavisnost sada malo slabi, zato što ne mogu da isporuče rezultate. I to u ovom trenutku predstavlja određeni predah za Zapadni Balkan. Međutim i dalje će biti potrebno da vlade u regionu iskoriste taj trenutak i sprovedu reforme, da učvrste zapadnu orijentaciju, da izgrade odnose sa EU i NATO da bi mogle da iskoriste trenutak kada Rusija obraća manje pažnje na njih”, kaže.
Iako ne očekuje trenutnu eskalaciju ruskih aktivnosti na Balkanu, američki diplomata upozorava da to možda neće biti slučaj u budućnosti.
“Kada se vrati fokus Rusije na druge stvari, ako bude imala određeni predah u Ukrajini, mogli biste da vidite više pokušaja puča, više napora da se podrije stabilnost zemalja kroz pravoslavnu crkvu, naročito Srpsku pravoslavnu crkvu gdje mogu da je instrumentalizuju, možete vidjeti pokušaje da se prorusko ponašanje nagradi niskim cijenama energenata, a da se prozapadno kazni višim cijenama, zatim pokušaje obavještanih službi i biznisa da podmite zvaničnike. Uvijek postoje te stvari, ali mislim da je Rusiji trenutno odvučena pažnja”, ocenjuje Volker.
Dok vojna alijansa izržava zabrinutost, zbog, kako su ocijenili pojedini ministri, želje Moskve da preuzme kontrolu nad regionom Balkana, Srbija se, bez većih posljedica, i dalje odupire pozivima da Rusiji uvede sankcije, piše Glas Amerike. Međunarodna zajednica, kako smatra Volker, nije se mnogo trudila da ubijedi Beograd da se pridruži kaznenim mjerama.
“Oni vide da je Srbija usklađenija sa Rusijom. I Ukrajini ne pomaže takav stav Srbije. Međutim, takođe ne mijenja ništa. Mislim da se malo manje pažnje obraća na Srbiju. I odnosi Srbije, naročito sa Evropskom unijom, su zahladneli tokom ovog perioda, dijelom zato što nije usvojila iste stavove kao EU”, kaže on.
U odgovoru na pa pitanje Glasa Amerike da li će Srbija snostiti posljedice zbog svog stava, Volker naglašava da će to zavisiti od ishoda rata.
„Očekujem da će Ukrajina da pobijedi, da vrati teritoriju, i da će Rusija biti poražena, te da će postojati neka vrsta novog rješenja u vezi sa međunarodnom granicom sa Ukrajinom. Kada se to dogodi, mislim da da će Srbija izgledati prilično smiješno, zato što nije uvidjela borbu Ukrajinaca za slobodu, demokratiju i nezavisnost, i da će im se Zapad pridružiti, i ostaviti Srbiju po strani. I posle toga će biti potrebno da Srbija obnovi odnose i sa Kijevom, i sa Evropom, ako želi da ima evropsku orijentaciju“, kaže.
Kraj ratu u Ukrajini se međutim ne nazire. Volker, bivši američki izaslanik za tu zemlju, očekuje da će ukrajinske snage nastaviti kontraofanzivu narednih mjeseci, a da će se ruske trupe, koje trpe velike gubitke u ljudstvu i opremi, i dalje povlačiti, ali i bombardovati ukrajinske gradove i civilnu i energetsku infrastkturu.
