Kako se voda povlači, zvaničnici procjenjuju posljedice koje su ostavile bujice u zapadnoj i južnoj Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj. Živote je izgubilo više od 150 ljudi, a uništene su brojne zgrade, kuće, mostovi… za čiju će obnovu trebati velika količina novca.
Ali troškovi dizajniranja i izgradnje bolje infrastrukture za ublažavanje takvih događaja mogli bi biti višestruko veći.
EU pokrenula je ambiciozan paket mjera
Katastrofalne poplave koje su prošlu sedmicu zahvatile sjeverozapad Evrope bile su oštro upozorenje da su neophodne jače brane, nasipi i odvodni sistemi kao i dugoročno sprječavanje klimatskih promjena, jer nekada rijetki vremenski poremećaji postaju sve češći.
Evropska unija ovog mjeseca pokrenula je ambiciozan paket mjera za rješavanje klimatskih promjena, usresređujući se na smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se ograničio nemilosrdni porast globalne temperature.
Takođe sprovodi paket za oporavak od koronavirusa u iznosu od 750 milijardi eura koji je jako fokusiran na projekte koji jačaju ekonomsku otpornost i održivost. Ali, devastacija prouzrokovana prošlosedmičnim poplavama jasno je pokazala da se ekstremni vremenski događaji koje su predviđali naučnici već sada događaju i da trebaju direktan odgovor.
“Moramo izgraditi novu infrastrukturu – bazene, nasipe, odvodnjavanje uz preliv rijeke, trebamo ojačati kanalizacione sisteme, brane i barijere”, rekla je Lamia Mesari-Beker, profesorica građevinske tehnologije i građevinske fizike na Univerzitetu u Siegenu.
“To je gigantski zadatak”, kazala je ona, piše Reuters.
Nakon niza ozbiljnih poplava u proteklih 25 godina, neke pogođene zemlje već su poduzele mjere, na primjer spuštanjem poplavnih ravnica kako bi im pomoglo da apsorbiraju više vode.
Istovremeno, brzina i razmjere katastrofe pokazali su koliko će biti teško pripremiti se za češće ekstremne vremenske uslove.
“Kako se klimatske promjene budu nastavljale, kako se ekstremni događaji budu povećavali u intenzitetu i učestalosti, postoje samo ograničenja do koje se mjere možete zaštititi”, rekao je Vim Tieri, naučnik za klimu sa Univerziteta u Briselu.
