Kultura
  • Portal Analitika/
  • Kultura /
  • Vlaović: Ubrzana sadašnjost traži promjenu kulturne paradigme; Bulatović: Jedini čuvari baštine danas su pojedinci

Na Cetinju održana predavanja i edukativna radionioca za zaposlene u crnogorskim muzejima

Vlaović: Ubrzana sadašnjost traži promjenu kulturne paradigme; Bulatović: Jedini čuvari baštine danas su pojedinci

Efikasnija i sveobuhvatnija edukacija o izazovima nove kulturne stvarnosti ključna je za zaposlene u muzejima, kako bi išli u korak sa vremenom koje sve više traži promjenu kulturne paradigme, poručeno je na predavanjima i edukativnoj radionici iz oblasti muzeologije.

Vlaović: Ubrzana sadašnjost traži promjenu kulturne paradigme; Bulatović: Jedini čuvari baštine danas su pojedinci Foto: PR Centar
Portal AnalitikaIzvor

Efikasnija i sveobuhvatnija edukacija o izazovima nove kulturne stvarnosti ključna je za zaposlene u muzejima, kako bi išli u korak sa vremenom koje sve više traži promjenu kulturne paradigme, poručeno je na predavanjima i edukativnoj radionici iz oblasti muzeologije.

Kako je saopšteno iz PR centra, predavanja i edukativnu radioniocu organizovalo je Ministarstvo kulture i medija na Cetinju za zaposlene u crnogorskim muzejima, a ovo je prvo u nizu predavanja iz te oblasti.

Ministarka kulture i medija, Maša Vlaović,ukazala je da se neophodnost podizanja nivoa znanja o novim razvojnim smjernicama u svim segmentima kulture sve više nameće kao jedan od najvažnijih zadatak njene institucionalne sfere.

„Zato smatramo da Ministarstvo kulture i medija, u okolnostima koje vladaju u našem društvu, mora da, pored svojih redovnih aktivnosti, da prilog efikasnijoj i sveobuhvatnijoj edukaciji o izazovima nove kulturne stvarnosti“, navela je Vlaović.

Kazala je da bi planirana predavanja i edukativne radionice trebalo da u fokus stručne javnosti stave neuralgične teme u onim oblastima kulture u kojima se promjene najintenzivnije dešavaju.

Profesor muzeologije i heritologije, Dragan Bulatović,istakao je da su jedini čuvari baštine pojedinci, a da država može da pruži zaštitu i u pravnom smislu da obezbijedi fizička i materijalna sredstva za očuvanje.

„Potrebno je mnogo više edukacije, obrazovanja i motivisanja lokalne zajednice za očuvanje baštine, a onda će nam automatski muzeji biti mnogo ljepši i posjećeniji. Kad je muzej posjećen, onda je on živ i ima bezbroj pitanja na koja kustosi, kao državni službenici, moraju da odgovaraju“, naveo je Bulatović.

Kazao je da se zbog ekonomske krize na globalnom nivou za kulturu ne izdvaja ni blizu onoliko sredstava koliko se izdvajalo ranije kad je društvena raspodjela bila ravnomjernija.

„To je glavni problem. Sa druge strane, nismo stasali u neko kapitalističko društvo koje može da sponzoriše kulturu, a pogotovo nismo uspjeli da sačuvamo svoje obrazovanje koje kod svakog čovjeka gaji isti interes za baštinu. Tako da imamo ogromnu podjelu u društvu na klasu koja gleda samo profit i na onu koja samo kuka zato što od kulture nije ostalo skoro ništa“, rekao je Bulatović.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu na predmetima muzeologija i zaštita kulturnog nasljeđa, Nikola Krstović,kazao je da se profesija zaposlenih u muzeju mijenja i da ona ne znači više autoritet.

Učesnik radionice, Dragan Radović, koji je kustos u Muzejima i galerijama Podgorice i predsjednik Muzejskog društva Crne Gore,rekao je su očekivanja od radnice velika, navodeći da do sad nije bio u prilici da prisustvuje i učestvuje u takvoj vrsti dešavanja.

Ukazao je da mu je posebno važno pitanje edukacija stručnih kadrova i zaposlenih u muzeju.

„Muzeologija se mnogo promijenila, promijenio se svijet u kojem živimo. Nekako smo ostali na klasičnom načinu prezentacije i čuvanja predmeta koje baštinimo u muzejima. Jako nam je potrebna edukacija kadrova. Potrebna su nam nova saznanja i vještine. Nešto što se dešava u okruženju i u cijelom svijetu potrebno je primjeniti u našim muzejima“, kazao je Radović.

Portal Analitika